Jedistven rasadnik: Mediteransko drveće i bilje proizvodit će se u Trebinju
Šef radne jedinice za ostale šumske proizvode u "Centru za gazdovanje kršom" Drago Petković rekao je Srni da će ovakav rasadnik biti jedinstven u regionu.
Preduzeće "Centar za gazdovanje kršem" iz Trebinja uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i preduzeća "Šume Republike Srpske" planira osnivanje rasadnika za proizvodnju mediteranskog drveća i bilja u kome bi godišnje trebalo da bude proizvedemo oko milion sadnica, a kompletan projekat koštat će oko 1.800.000. KM.
Šef radne jedinice za ostale šumske proizvode u "Centru za gazdovanje kršom" Drago Petković rekao je Srni da će ovakav rasadnik biti jedinstven u regionu.
"Na području od Rijeke do Skadra ovakav rasadnik ne postoji i mi se nadamo da ćemo biti prvi koji će to imati u svom posjedu", istakao je Petković.
On je dodao da će se u rasadniku proizvoditi i uzgajati sadnice, prije svega mediteranske i submediteranske vrste, a to su zimzeleni lišćari, palme, ukrasno drveće i bilje.
"Ove godine smo krenuli u eksperimentalnu proizvodnju palmi. Niko nam nije mogao podijeliti iskustva o proizvodnji palmi tako da smo morali tražiti na internetu i u raznoj literaturi. Posijali smo ove godine, nismo znali šta ćemo da dobijemo, ali smo dobili 3.000 sadnica palme koje su jedre i zdrave", naveo je Petković.
Direktor "Centra za gazdovanje kršem" Branko Tasovac rekao je Srni da je do sada dosta urađeno, ali da treba još toga uraditi u ovom projektu.
"Da bismo dobili rasadnik kakav je zamišljen u projektu treba dosta sredstava i on je planiran da se radi etapno. Pokušavamo da usvojimo tu proizvodnju i da stručno usavršimo proizvodnju", rekao je Tasovac.
On je rekao da je urađena kompletna infrastruktura, obrađeno rastilište, postavljeni plastenik, pumpa stanica i bazen.
"Sada je prioritet oprema za proizvodnju, klizeći stolovi i kontejneri", dodao je Tasovac
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.