Kad zamedi šuma

14.07.2020. 13:07 / Izvor: SRNA
Kad zamedi šuma

Sedamdesetogodišnji Dragiša Kovačević u svom pčelinjaku u sokolačkom selu Parževići, pored brige o 100 košnica, bavi se testiranjem pčelinjih matica

Sve dane od prvih pčelinjih izlazaka van košnice do prvog snijega Dragiša Kovačević provodi u drvenoj kućici u pčelinjaku i uživa u praćanju njihovog rada...Ne žali se jer pamti i dobre godine, kao što je bila 2017. kada je od 80 košnica dobio 3,5 tone meda

Sedamdesetogodišnji Dragiša Kovačević u svom pčelinjaku u sokolačkom selu Parževići, pored brige o 100 košnica, bavi se testiranjem pčelinjih matica neophodnih za kvalitetna pčelinja društva, te svojim radom doprinosi razvoju pčelarstva u Srpskoj.

Kovačević objašnjava da je testna stanica za matice za brdsko-planinsko područje u njegovom pčelinjaku, te da je ona samo jedna od jedanaest, koliko ih je registrovano u različitim krajevima Srpske, te da ima toliko reprocentara za proizvodnju pčelinjih matica.

"Matica je okosnica društva i zato treba da bude prilagođena uslovima podneblja u kome je i proizvedena da bi dala dobre rezultate. Na ovaj način nastojimo da dostignemo razvoj pčelarstva u susjednim zemljama", ističe Kovačević za Srnu.

On svake godine dobija markirane matice obilježene brojevima preko glavnog centra u Banjaluci, stavlja ih određeno vrijeme u svoja pčelinja društva, te prati i evidentira njihove karakteristike.

Prema njegovim riječima, testiranju matica u njegovom pčelinjaku prisustvuje i profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci Goran Mirjanić, vodeći stručnjak u oblasti pčelarstva u BiH, a zdravlje njegovih pčela prati Violeta Santrač sa Veterinarskog instituta "Dr Vaso Butozan" iz Banjaluke.

Dragišu raduje što je sve veći broj mladih zainteresovan za pčelarstvo, što je ranije bila rijetkost, i vjeruje da je popularizaciji pčelarstva doprinijelo sokolačko Udruženje pčelara "Glasinac" osnovano 2000. godine.

Kovačević upozorava da na Glasinalkom platou "nije gora godina zapamćena" po prinosu meda od ove.

Dug kišni period i vrijeme hladnije od uobičajenog za ovo doba godine ometali su rad i "pčelinju pašu", pa je, kaže, ostala samo nada da će u narednim danima ljeta "zamediti šuma" i donijeti nešto više kvalitetnog meda pčelarima na ovom području.

Kovačević napominje da se pčelari izlažu riziku kada ulažu u održavanje zdravih pčelinjih društava, a da su prihodi neizvjesni, jer zavise od vremenskih uslova, te zato očekuju bolju podršku od resornog ministarstva Srpske i opštine Sokolac.

On ističe da je nedovoljna premija od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske od pet KM godišnje po košnici pčelarima koji imaju 50 i više košnica, jer ne može pokriti ni dio troškova, posebno u godinama kakva je ova.

Zbog nedostatka sredstva, romanijski pčelari su stali na putu za brendiranje meda sa ovih prostora, kao i sa realizacijom projekta izgradnje objekta u kome bi se prodavao med, prerađevine od meda i voska, te drugi prepoznatljivi proizvodi ovog kraja.

Kovačević, i pored svih problema, ne želi da odustane od pčelarstva naslijeđenog od babe i oca, posla započetog iz hobija 1996. godine, koji je od 2000. prerastao u njegovo novo zanimanje. 

Sve dane od od prvih pčelinjih izlazaka van košnice do prvog snijega Dragiša provodi u drvenoj kućici u pčelinjaku i uživa u praćanju njihovog rada, dok veoma malo vremena provodi u porodičnoj kući na Sokocu.

Ne žali se, kaže on, jer pamti i dobre godine, kao što je bila 2017. kada je od 80 košnica dobio 3,5 tone meda.

Kupac se nađe, ističe jedan od najupornijih pčelara na Romaniji, jer "med prodaje kvalitet", kao i netaknuta priroda u kakvoj je i njegov pčelinjak na 970 metara nadmorske visine, udaljen od Sokoca deset kilometara.

Kovačević napominje da je ponosan što je osam godina bio na čelu lokalnog udruženja pčelara "Glasinac", jednog od najboljih u Srpskoj sa više od 100 aktivnih članova.

"Sve to daje nadu da je pčelarsvo kod nas na uzlaznoj liniji i da se ubuduće neće smatrati samo sporednim zanimanjem ili hobijem", zaključuje Kovačević. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti