Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Kadrispahić: Saradnja proizvodnih i industrijskih firmi nema alternativu

04.04.2018. 08:11 / Izvor: Akta.ba

19.aprila ove godine u Tešnju će biti održana prva bh.stručna konferencija posvećena proizvodnim i industrijskim firmama. Učešće su već potvrdili predstavnici više od 30 firmi, a o ključnim temama i konceptu konferencije nam je govorio Tarik Kadrispahić, direktor firme Targer Engineering & Consulting, koja je uz Tešanjsku razvojnu agenciju suorganizator konferencije

Targer Engineering & Consulting (E&C) i Tešanjska razvojna agencija (TRA) su organizatori prve bh. stručne konferencije namijenjene proizvodnim i industrijskim firmama iz Bosne i Hercegovine, koja će biti održana 19.aprila u Tešnju. Ova stručna konferencija će ponuditi kombinaciju kratkih predavanja o najaktuelnijim temama i inovacijama na poljima proizvodnje industrije, panel diskusija sa veteranima bh. proizvodnje i generalnim direktorima domaćih firmi, te posjetu kompaniji Mann Hummel koja je i generalni sponzor konferencije. Konferencija će okupiti direktore i menadžere više od 30 proizvodnih firmi, a s obzirom na broj učesnika koji je planiran na maksimalno 100, preostalo je još 20-ak slobodnih mjesta. O konferenciji smo razgovarali sa direktorom firme Targer E&C Tarikom Kadrispahićem koji je i idejni tvorac konferencije.

Gospodine Kadrispahić, koja je vaša vizija u vezi ove konferencije, kako je nastala i u kojem pravcu ide ideja o okupljanju predstavnika proizvodnih i industrijskih firmi iz BiH?

- Strukovno povezivanje, razmjena iskustava i znanja je sasvim prirodan dio poslovnog procesa, svuda u svijetu, i naša je ideja da ovaj koncept živi i među proizvodnim firmama u Bosni i Hercegovini. Spremni smo, kao u ovom slučaju sa TRA, uložiti određeno vrijeme i energiju kako bismo u strukovnom smislu i u smislu međusobnog povezivanja "pogurali" takav proces u proizvodnim i industrijskim firmama u BiH. U pitanju su firme koje na ovom terenu i prostoru znače izuzetno mnogo, i kojima nedostaje i promocije, kako u smislu njihovog značaja, tako i u smislu procesa koje savladavaju i uspjeha koje postižu. Mann Hummel je dobar primjer takve firme, koja sistemom, kvalitetom, menadžerskim i poslovnim kapacitetom može mnogo da nas nauči i da posluži kao ozbiljan primjer da se velike i značajne stvari mogu raditi i rade u Bosni i Hercegovini. Vizija je očuvati ovaj koncept i učiniti ovaj model saradnje trajnim.

Kako pomoći proizvodnom sektoru i industriji u Bosni i Hercegovini? Sa jedne strane, evidentna je potreba za dodatnim investicijama i gradnjom fabrika, a sa druge strane, jasno je i da se postojeće firme teško nose sa brojnim izazovima, prije svega sa izazovima nepovoljnog ambijenta za poslovanje, poteškoća u praćenju svjetskih standarda i zadržavanja kvalitetne radne snage?

- O investicijama valja brinuti na svim nivoima, i jako sam ohrabren aktivnostima UNDP-a i USAID-a na saradnji bh. privrede sa bh. dijasporom. Mislim da je otvorena velika i značajna prilika da se radi u tom pravcu, i to su aktivnosti koje će najbrže i kratkoročno značajno pomoći bh. privredi, između ostalog i jačanjem povjerenja prema bh. potencijalima i dolaskom novih investicija. Tu su također, bitni i korisni i projekti EBRD-a za konsalting i projekat Prilika Plus za obrazovanje.

Problem ambijenta poslovanja postoji, i to je posao institucija i privrede, kako bi stvari funkcionisale drugačije. Na koji način problem privrede? Meni se nekako čini da su se vlasnici bh. firmi „pomirili“ sa tim da ne mogu uticati na namete i obaveze prema državi, pa ne vidim zajednički nastup i borbu sa njihove strane. Jača saradnja privrednika bi sigurno doprinijela i njihovoj efikasnijoj borbi.

Kada su u pitanju standardi, činjenica je da se mi u Bosni ne bavimo najvećim svjetskim tehnološkim i drugim inovacijama. Izazov jeste funkcionisati na globalnom i ovakvom tržištu, no, mi imamo i svoje prednosti za ovakav sistem, na vratima Evropske Unije. Ja vjerujem da potencijal postoji, no, složio bih se samo sa dijelom vaše konstatacije kada je u pitanju praćenje toka promjena u poslovnoj metodologiji, u onome što nikako da shvatimo, a to je činjenica da moramo svakodnevno učiti i biti bolji. Teorijski, svi se mi, i ja, i vi, lako složimo da "čovjek uči dok je živ" i da "treba stalno raditi na sebi", međutim, rad na sebi podrazumijeva napuštanje loših navika, napuštanje 20-godišnjih načina na koje smo radili i posvećivanje nečemu sasvim novom. To nije lako, i to vidim i u radu sa klijentima na implementaciji Lean metodologije i rješenja. Ali, nismo mi izuzetak u otporu promjenama.

I otpor je prirodan. Neprirodno je i loše samo ostajat na istom i i ne pokušavati mijenjati stvari. U tom slučaju, sigurno je da se nećemo uklopiti u izazove 21. vijeka.

Ko su ovogodišnji predavači, a ko učesnici konferencije?

- O temama najaktuelnijim za ovaj profil firmi-učesnica govorit će dr. Advan Begović, savjetnik generalnog direktora Siemensa, Nikola Begić iz Strojotehnike Zagreb, Zoran Đurđević, konsultant iz firme Kala Konsalting i drugi. Učesnici panela su, kako ranije rekoh, iskusni menadžeri ovog profila firmi, generalni direktori: Mahmut Galijašević iz Mann Hummela, Stipo Marić iz Strojotehnike Zagreb, Said Karalić iz firme Kovan MI Gračanica, Edin Gaštan iz vrlo uspješne firme Elsta Mosdorfer Bosnia itd.

Nakon završetka zvaničnog dijela programa, zajedno ćemo posjetiti proizvodne pogone Mann Hummela u Tešnju. Broj učesnika je ovoga puta limitiran na 100 i kapaciteti su skoro popunjeni, sa 80-ak prijava iz više od 30 kompanija širom Bosne i Hercegovine. Interes je prevazišao naša očekivanja, i možemo već najaviti da će konferencija sljedeće godine biti održana u bar duplo većem prostoru.

Za više informacija o konferenciji Proizvodnja – Industrija – Tehnologija (PIT 2018) na zvaničnoj brošuri: http://www.targer.ba/ba/pdf/Konferencija.pdf

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti