Kako spasiti Bosnu i Hercegovinu od finansijske i plinske krize?

13.01.2009. 08:51 / Izvor: Dnevni list
Kako spasiti Bosnu i Hercegovinu od finansijske i plinske krize?

Recesija se, kao i u svim drugim gradovima diljem BiH i regije, osjeti i u Tuzli. Nedavno je ovdašnju javnost potresla informacija da je vodeći trgovački centar u Tuzli Mercator zatvorio jedan objekt i otpustio radnike. Iz Mercatora kažu da je do zatvaranja objekta došlo zbog raskida ugovora s Općinom.

Da je kriza nastupila, pokazuje i podatak da je proračun Općine Tuzla za ovu godinu dosta smanjen, a Vlada se u 2009. odlučila za manja ulaganja.

Kako bi naša zemlja mogla izaći iz krize, objašnjava stručnjak iz oblasti energetike profesor Abdulah Bašić. On javnost uvjerava da je Tuzla, kao i BiH, zemlja bogata prirodnim resursima za kojima je samo potrebno pametno posegnuti.

Samo Tuzlanski kanton bi mogao donositi od milijardu do milijardu i pol dolara godišnje kada bi strane kompanije došle i počele s iskopavanjem nafte. Takvi iznosi doprinijeli bi izgradnji autoputa Tuzla – Orašje, od koje bi se opet slijevao novac u proračun.

"Kada bi političari bili svjesni kakvo bogatstvo imamo i kako ga možemo plasirati u regiju, sve bi bilo lakše. Imamo struju koje se zemlje oko nas gladne, nafta bi mogla BiH osloboditi milionskog uvoza godišnje. A da ne govorimo o programu voda, jer naša zemlja bi samo na takvim resursima mogla veoma dobro živjeti", pojašnjava Bašić i dodaje da bi Tuzlanski kanton mogao biti jedno industrijsko i interesno privredno središte cijele regije.

Prije dvije godine jedna od glavnih tema u BiH bilo je ležište plina u Tuzli, odakle bi se opskrbljivale sve zemlje u regiji.

"Tuzla ima solna ležišta i tu može zaraditi ogromna sredstva. Samo je potrebno prići jednom projektu za plinovode u tim ležištima. Skladišta treba izdavati drugima. Tako bi se godišnje uplaćivale stotine miliona maraka za zakup. Stranci su spremni uložiti taj novac i osigurati ležište koje može smjestiti milijardu kubnih metara plina. Ni Srbija, ni Hrvatska ni BiH ne bi oskudijevale plinom", ističe Bašić.

Pored plinskih ležišta, strane kompanije su uporne i kada je u pitanju istraživanje nafte na području sjeveroistočne Bosne, jer i dalje se javljaju stručnjaci iz cijelog svijeta i ne žele da im taj projekt klizne iz ruku.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti