Koepruner: Korona kriza je prisilila na racionalnije razmišljanje o potrošnji

Predstavništva njemačke privrede u BiH realizuje seriju intervjua pod motom "Kako je počelo? Kako je trenutno? Šta dolazi? Šta ostaje?" s upravnim odborom i drugim ličnostima iz njemačko-bosanskohercegovačkog privrednog života.

U nastavku su četiri pitanja za Snježanu Koepruner, direktoricu GS-TMT d.o.o. Travnik i predsjednicu Udruženja za unapređenje njemačko-bosanskohercegovačkih privrednih odnosa.

Kako je počelo?

Korona kriza je u sektoru strojogradnje za GS-TMT d.o.o. započela zatvaranjem Italije, gdje su dobavljači naših kupaca počeli zbog širenja Korona virusa zatvarati tvornice. Naši kupci su odmah počeli pomjerati termine već naručenih i većim dijelom napravljenih proizvoda. Pad u martu je bio neznatan, međutim pad ugovora za 2. kvartal je prosječno 26%.

Najveći izazov u tom periodu je kako ne otpuštati zaposlene kod smanjenog obima ugovora.

Inače oformili smo krizni stožer za kontrolu odluka civilne zaštite i postupali prema naloženim pravilima. Kod nas nije bilo oboljelih i nismo zatvarali kompaniju. Ponašanje zaposlenika bilo je i još uvijek je izuzetno odgovorno, a sve poduzete mjere urodile su plodom, jer nam je uvijek u prvom planu bilo zdravlje naših radnika.

Kako je trenutno?

Kako bi što brže i bolje odgovorili novonastaloj situaciji, već u travnju smo svim zaposlenicima smanjili platu za 25%, iskoristili 10 dana godišnjg odmora, najprije prošlogodišnjih, a onda ovogodišnjih. U svibnju smo gotovo 50 radnika viška zaposlili na krečenju hala i uređivanju okoliša i čišćenju unutar hala, što ćemo napraviti i u lipnju. Ukoliko se situacija sa ugovorima ne promjeni u srpnju ćemo biti prisiljeni otpuštati višak zaposlenika, što se nadamo da neće biti slučaj.

Ovaj period iskorištavamo da napravimo sve ono za što nismo imali vremena u normalnim uvjetima, kao što su uvođenje novih programa i novih tehnoloških procesa.

Krizu nastojimo riješiti, analizom tržišta tražeći nove kupce i proizvode, poboljšanjima postojećih procesa kako bi ostali konkurentni, zadržavanjem kvalitetne stručne radne snage i kontrolom likvidnosti.

Šta dolazi?

Mislim da je korona kriza uticala na naš način razmišljanja općenito i prisilila nas racionalnije razmišljati pogotovo o potrošnji. To će za posljedicu imati smanjenje potražnje i većih investicija kod dijela građana, a taj pad će izazvati kao lančanu reakciju smanjenje investiranja kompanija. I ne samo pad potrošnje već i nesigurnost općenito koja je nastala u našim životima.

Za našu kompaniju taj proces će imati veliki uticaj, jer mi smo dio lanca proizvodnje investicionih sredstava.

Šta ostaje?

Ovo je jedno veliko i neobično iskustvo gdje smo vidjeli kako jedno malo živo biće, na koje bogatstvo nema uticaja, može u kratkom roku okrenuti svjetske privredne i životne tokove i promijeniti živote svih građana planete.

A mi se ovdje na brdovitom Balkanu moramo prilagoditi novonastaloj situaciji i iz nje se izvući najbolje što možemo, jer na ova dešavanja nemamo puno uticaja.

Iz ove situacije smo naučili da se moramo uzdati u sreću, sebe i svoje zaposlenike i jedino tako možemo prebroditi sve krize koje nas čekaju.