Koji je stvarni status deponije otpada Smiljevići?

30.08.2018. 11:20 / Izvor: Akta.ba
Koji je stvarni status deponije otpada Smiljevići?

U deponiju Smiljevići uloženo je na desetine miliona KM/€/$ u posljednjih 20 godina bez ijednog korektnog rezultata u poboljšanju.

"Sarajevsko odlagalište kućnog otpada Smiljevići, ima upotrebnu dozvolu za odlaganje kućnog otpada, međutim na deponiji se odlaže apsolutno sve što se može baciti u Kantonu Sarajevo (sve što odložite u kontejner završi na deponiji)", kazao je Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije Grizelj Sarajevo povodom obavještenja da se odlaganje otpada na deponiji Smiljevići vrši na sanitaran način.

Ističe da se na deponiju svakodnevno redovno bespravno odlaže animalni otpad i NŽP, neispravna hrana i isteklog roka isporuke, mulj sa pročistača otpadnih voda Butila i sve što se naziva smećem ili komunalnim otpadom do namještaja, auto komponeti, medicinski, farmaceutski i ostali otpad iz zdravstvenih ustanova do higijenskih uložaka i pelena koje su infektivni otpad, pa mu stoga nije jasno koji to konkretan status ima deponija otpada Smiljevići.

"Da li je to regionalna, sanitarna, odlagalište komunalnog otpada (u kategorizaciji u komunalni ne ide građevinski otpad, a u obavještenju stoji “te drobilice za građevinski otpad“. Riječ sanitaran mi je nepoznanica, a sa otpadom radim od 1975 godine i molio bih pojašnjenje. Obavještenje za medije i javnost  je neobavezujuća vijest i osobno smatram neozbiljno jer državni organi i njihovi privredni subjekti trebaju dati zvanično priopćenje – kominike, kad je u pitanju zdravlje u KS. Ili je obavještenje još jedna predizborna floskula prema građanima KS samo da se nešto kaže", obrazložio je Grizelj.

Kaže da je Sarajevska sanitarna deponija komunalnog otpada Smiljevići, samo jedan od zvaničnih naziva, a na web-u stoji i "KJKP RAD D.O.O. SARAJEVO - R.J.DEPONIJA I KAFILERIJA SARAJEVO",  „pa mi je nejasno kako ide “sanitarna“ i “kafilerija“ „?

Sistem otplinjavanja

Na deponiji Smiljevići je instalirano otplinjavanje i korištenje deponijskog plina, ali sistem ne radi više od sedam godina, a isprike da je “po nalogu Tužilaštva“ radi prekopa dijela deponije oštećen sistem otplinjavanje je nonsens, smatra Grizelj iz razloga što su iskop i sve intervencije radile profesionalne firme i ako je došlo do neželjenog oštećenja moglo se sanirati - bajpasirati.

"Sistem otplinjavanja ne radi od prije intervencije Tužilaštva na deponiji. Postrojenje za pročišćavanje  otpadnih procijednih voda na deponiji Smiljevići izabrana je u EU najsuvremenija (membransko-biološki reaktor MBR) tehnologija, postrojenje je pušteno u pogon 2011. godine i van funkcije je od decembra 2011 godine. Zašto nije u funkciji  dugi niz godina postrojenje za razvrstavanje komunalnog otpada radi izdvajanja reciklanata i smanjenja mase otpada za odlaganje", istakao je Grizelj, te dodao da ako je vršeno izdvajanje reciklanata "molio bi da se javno prezentiraju kartice izdvojenog i predanih količina reciklanata KJKP" budući da su u KS dužni o Zakonu o pristupu informacijama staviti na uvid sve relevantne pokazatelje a pogotovo kad je u pitanju opće dobro - zdravlje ljudi i zaštita okoliša.

Programi zaštite okoliša

Smatra da od formiranja Službe za okoliš u KS koja se svakim izborom Vlade KS seli iz ministarstva u ministarstvo i svakim preseljenjem prave se novi programi o zaštiti okoliša i prirode u KS. Ističe da ih j izrađeno na desetine, kao što su REAP, LEAP, Akcioni plan upravljanja otpadom, studija, strategija, elaborat, program, planovi aktivnosti, silne dopune navedenih dokumenata. Izrada katastra zagađivača u KS, Izrada registra otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo. Odluka Vlade KS Izrada Prostornog plana područja posebnog obilježja Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) - Smiljevići (15.02.2018 god.).

"Ne znam više kako se ne nazivaju svi ti silni dokumenti koji svakodnevno zatrpavaju KS enormnim količinama otpada trajno zagađujući okoliš, prirodu i zdravlje ljudi. Sve dosadašnje puke želje bez konkretnih financijskih sredstava i korektno realiziranim mjerama zaštite okoliša, prirode i zdravlja", iznio je Grizelj.

Stara vozila

Dodao je i to da Kanton Sarajevo uredno prima sve donacije otpisanih starih isluženih vozila javnog prevoza iz EU i susjednih zemalja, plaćaju dovoz ili prevoz otpada do KS budžetskim sredstvima; autobusi, tramvaji, trolejbusi – prosječne starosne dobi 20 i više godina, bez mogućnosti nabavke originalnih dijelova već od dva, tri popravi jedan.

"Danas nam je prosječna starosna dob voznog parka KJKP GRAS-a 30 god.  a u KJKP RAD  sedam godina što je bitnije i prioritet u KS? Osobno u KJKP GRAS u poslijeratnom periodu nisam bio u prilici vidjeti novi autobus, tramvaj, trolejbus, ali sam vidio u voznom parku par novih putničkih vozila, dok u KJKP Rad se kupuju eksciplicitno samo nova vozila, čestitam na principijelnosti", rekao je Grizelj.

Ističe da nas dosadašnja praksa skupa i parcijalna rješenja Deponija Smiljevići, PPOV Butila, GRAS, BAGS, RAD, PARK ne vode nigdje i "sve probleme otpada moramo mi riješiti, jer smo ga i proizveli, a ne ostaviti u amanet potomcima".

"U deponiju Smiljevići uloženo je na desetine miliona KM/€/$ u posljednjih 20 godina bez ijednog korektnog rezultata u poboljšanju sigurnosnog i ekološkog gledišta. Prisutan ekocid svakodnevno ugrožava okolni ambijent, a izuzetno velika koncentracija nekontroliranog deponijskog plina može eskalirati (eksplodirati) i izazvati ekološki nesagledive posljedice", dodao je Grizelj te poručio svima u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo u oblasti ekologije, da skupe hrabrost i struku, organiziraju radionicu uz nazočnost svih zainteresiranih i medija te da se definira projektni zadatak koji će postaviti sva pitanja ekologije KS okoliša i prirode uz prioritet zaštite zdravlja i realnu procjenu financijskih potreba i potrebnog vremena za realizaciju.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti