Kombiteks postaje velika poslovna zona
Brojne delegacije, strani investitori iz Italije, istočnjačkih zemalja i mnogi drugi prodefilovali su Kombiteksom.
Jedna od propalih prijeratnih kompanija sa područja Unsko-sanskog kantona koja i dalje ima perspektivu uprkos činjenici da je nad njom odavno proveden stečajni postupak, jeste Kombiteks Bihać.
2.700 KM po radniku
Jugoslovenski tekstilni gigant Kombiteks osnovan je 1957. godine, za kratko vrijeme postao je brend na tržištu jugoistočne Evrope, Rusije, Kine, Južne Amerike i na vrhuncu produkcijskog perioda zapošljavao je 3.600 ljudi. Danas zapošljava samo osam radnika. Uglavnom su to portiri, čuvari i administrativno-računovodstveno osoblje koje asistira stečajnom upravitelju u pokušajima da se rasprodajom imovine namire potraživanja povjerilaca.
Međutim, oni čine i više od toga, pretvaraju propalo preduzeće u industrijsku zonu, jer izdaju prostore drugim firmama, dok istovremeno obnavljaju ono što je u procesu propadanja kisnulo, hrđalo i zaraslo u gusto rastinje.
"Na taj način, kroz prodaju i zakup, osigurao sam sredstva od 1.350.000 KM za radnike Kombitexa. Nedavno smo imali novu prodaju i osigurali smo novih milion maraka, a to će biti operativno u augustu. U jednom mahu sam podijelio deset posto potraživanja radnicima Kombitexa, što je cirka 2.700 KM po radniku i više. Kada dođete u Kombitex danas, opet se ima šta vidjeti. Radi se na sve strane, naši radnici i iznajmljena snaga otvaraju ovaj ogroman prostor Kombitexa i stavljaju ga u operativno stanje. Istovremeno rade i nove firme koje su ušle u posjed. Na sve strane je u toku sanacija objekata, uređenje, pripreme za proizvodnju", kazao nam je Šefik Smlatić, stečajni upravitelj Kombiteksa.
Na desnoj obali Une, gotovo u samom centru grada, smješten je ovaj kompleks koji je pola vijeka činio srce grada Bihaća. Kroz njega poput krvotoka prolaze željeznički kolosijeci, jer je sirovina stizala vagonima iz Kine, a istim vagonima se roba potom otpremala u Rusiju.
Međutim, kako je željeznički saobraćaj Unskom prugom odavno van snage i u devastaciji, tržišna cijena fabričkih prostora je opala. Zato stečajna uprava i preostali radnici Kombitexa svim silama nastoje da kod gradskih i kantonalnih vlasti izbore prosijecanje nekoliko stotina metara zemljišta i spajanje na autoput, ali i da se promijeni status firme u neku buduću poslovnu zonu koja bi mogla biti od velikog značaja za Bihać. Kombiteks je preveliki za bilo koga da bi ga u cijelosti otkupio. Sastoji se od 30 zgrada i hala, u krugu od 200 dunuma zemlje, u samom centru grada.
Zakupaca je sve više
Brojne delegacije, strani investitori iz Italije, istočnjačkih zemalja i mnogi drugi prodefilovali su Kombiteksom. Ništa još nije isključeno iako ništa veliko nije ponuđeno u smislu pokretanja namjenske proizvodnje i stavljanja u pogon svih objekata.
U takvom scenariju Bihać sigurno ne bi mogao osigurati radnu snagu, jer je sve manje stanovništva, budući da je odliv u inostranstvo mladih i dalje veliki. U međuvremenu, u Kombiteksu rade ono što mogu, dovlače manje investitore, a svaki od njih pokrenuvši malu proizvodnju ili počinje da se širi ili u krug Kombiteksa dovodi svoje partnere. Trenutno ih ima 15 koji rade punom parom i još je najmanje pet zainteresovanih za zakup.
Ukoliko bi se ovim tempom bihaćki Kombiteks pretvorio u poslovnu zonu sa svim pogodnostima koje se podrazumijevaju za ulagače, broj firmi bi se udeseterostručio, a Kombiteks ni u tom slučaju ne bi postao tijesan.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
