Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Kompanije nemaju puno izbora - ili će se digitalno transformisati ili će nestati s tržišta

09.09.2021. 13:40 / Izvor: Akta.ba

Na 3. Sarajevo TechLab-u, a koji je održan u organizaciji BH Telecoma, imali smo priliku slušati dva panela - jedan na temu Globalnih trendova u inovacijama u ICT sektoru, a drugi o Ubrzavanje inovacija u ICT industriji. 

Panelisti prvog panela bili su Rešad Začina - Ministry of programing, Dino Ibrahimović - Infobip,Boris Vrabec - Gartner Adriatic/Calisto, Mirad Maglić – Microsoft i Sabina Selvić-Oručević - Zira. 

Gosti su govorili o značaju inovacija, ulaganju u razvoj, ali i poteškoćama i problemima s kojima se inovatori najčešćče susreću. Podijelili su svoja iskustva o inovacijskom procesu. 

Govoreći o tome kako Gartner definiše inovacije Vrabec je rekao da je inovacija implementacija novih ideja koje donose vrijednost. 

"Moram istaći da je zadnjih godina primjetan veći interes za inovacijama, očekuje se veliki broj inovacija na tržištu. Vidimo i trend korištenja novih kanala", rekao je Vrabec, između ostalog. 

O tome kako Microsoft pristupa procesima razvoja inovacija govorio je Maglić. 

"Upravljanje tehnologijama i inovacijama je jako važno. Puno ulažemo, imamo razvojne centre širom svijeta, radimo na novim tehnologijama, bavimo se stvarima koje će ovdje biti aktuelne možda tek za 10 godina. Osim toga, bavimo se i akvizicijama, privlačimo i ulažemo u nove umove, u nove snage... Gledamo da tržištu i našim klijentima omogućimo bolju budućnost", kazao je Maglić. 

Da je važno osluškivati potrebe tržišta i biti agilan, potvrdio je Ibrahimović.

"Kad smo počinjali bili smo mali, i na tržištu je bilo mnogo jačih igrača. Ali, s druge strane, oni nisu bili dovoljno agilni, neki su nestali s tržišta, a drugi su se uspješno transformisali. Integrisali smo druge kanale, mimo onih tradicionalnih. Objedinili smo svu komunikaciju u jednu platformu, da sve bude na jednom mjestu. Dakle, osluškivali smo trđište", pojasnio je Ibrahimović.

Sve češće slušamo o uspjesima start-up-ova, a upravo je Ministry of programing "neka vrsta tvornice start-upa". 

"Dajemo im svaku vrstu podrške, sve ono što je potrebno tim ljudima koji tek počinju. Mi smo svoje iskustvo stečeno u Švedskoj preslikali u BiH. Zaista, u ovome je budućnost", rekao je Začina. 

Sabina Selvić-Oručević potcrtala je da je njima bitan kontinuitet transformacije. 

"Pokušavamo implementirati način razvoja. Bitno je da produkt bude i ostane stabilan", istakla je, između ostalog, Selvić- Oručević. 

Ako govorimo o izazovima i problemima s kojima se inovatori susreću, panelisti su složni da su to brzina koja je potrebna za realizaciju ideje, zatim domet, odnosno doseg, ali i ljudski faktor. Naime, kako su poručili, džaba najbolji alati, najnovije tehnologije, ako ljudski faktor nije spreman. Dakle, mora postojati interna potreba za inovacijama i transformacijama, za novim znanjem. 

Tehnologije, softveri, umjetna inteligencija naročito koja će, kako je rečeno, biti značajna u budućnosti. 

U ovom dobu kompanije nemaju puno izbora. Mogu se prilagoditi i digitalno transformisati, ili mogu nestati s tržišta. Svega 12 posto kompanija među 500 najsupješnih 1995, uspjeli su se održati. Je li digitalna transformacija prilika ili prijetnja za kompanije u BiH, ulažemo li dovoljno u ovaj proces... 

Gosti drugog panela bili su Amila Pilav-Velić - Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Kemal Lutvica - startup Devoted, Erna Šošević - Bizbook.ba te Nedim Sirbubalo – SYS Company. 

Pilav-Velić kazala je da u posljednje tri godine rast IT sektora iznosi 20%, zaposlenih oko 35%, a dobit je 54%. Značajan izvozni potencijal.

"Dominiraju proizvodi koji nastaju isključivo po narudžbi klijenata i ne ostavljaju pretjerano prostora za kreativnost i inovacije. A, imamo i nedostatak ovog kadra. Međutim, ono što je ohrabrujuće jeste da su u posljednju godinu IT kompanije u BiH uložile oko 50 miliona KM u istraživanje, i to sopstvena sredstva. Dakle, mnogo više nego što je država izdvojila. Za jednu malu ekonomiju kakva je BiH, nije dobro imati jeftinu radnu snagu, teško da možemo biti konkuretni na globalnom tržištu, ali je dobro za lokalne prilike. Ako niste u E-biznisu, pitanje je hoćete li uopšte ostati u biznisu", kazala je Pilav-Velić. 

Sirbubalo kaže da je kreiranje potreba najrizičnija inovacija. 

"Kad je poslovno okruženje u pitanju imamo 2 potencijala za inovativna rješenja - digitalizacija i poboljšanje ponude kompanije. Najveći potencijal su inovativna digitalna rješenja, koja će kreairati neku novu potrebu na tržištu. Morate naći ljude koji vjeruju u tu ideju. Mnoge od takvih ideja i propadnu, kao da gađate metu u pokretu. Ali, opet, s aspekta korporacija, oni žele privući start-upe i mlade podzetnike, koji će vjerovati u ideju i neće se bojati rizika. Oni koji uspiju, te ideje stvaraju velike biznise i potencijale", rekao je Sirbubalo. 

Šošević, koja je pokrenula svoj start-up, govorila je o problemima s kojima se susretala.

"Meni je najveći problem bio naći adresu gdje ću dobiti savjete i smjernice. Imala sam sreću što sam upoznala prave ljude iz IT industrija, dobila sam tim dizajnera, projekt menadžera, ali prodaju i marketing sam radila sama više od godinu. Formalno obrazovanje nas ne uči kako pokrenuti svoj biznis. Prodati digitalni produkt na bh. tržištu nekad se može uporediti s naučnom fantastikom, ali vidimo poboljšanje. Imamo puno programa preko kojih možete dobiti smjernice. Trebamo stvarati prilike za razgovore sa stranim investitorima. Problem je i dolazak do sredstava", rekla je Šošević

Lutvica, također pokretač start-upa, ističe da izazova stvarno ne manjka. Teško je izaći na tržište. 

"Imali smo specifičnu okolnost da smo uspjeli razviti proizvod iz vlastitih resursa. Nama je pomoglo iskustvo i poznanstvo iz prijašnjih radnih iskustava. Treba nam jedan stalan proces sistem koji će povezati privrednike i inovatore", kazao je Lutvica. 

B.K. 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti