Komplikovane procedure za izdavanje koncesija za mHE problem investitorima

23.11.2014. 15:03 / Izvor: Oslobođenje
Komplikovane procedure za izdavanje koncesija za mHE problem investitorima

U posljednjih 20 godina u Federaciji BiH izdato je preko 100 koncesija za izgradnju postrojenja malih hidroelektrana, ali zbog komplikovane procedure ishođenja zakonom propisanih dozvola za izgradnju, do sada je samo trećina realizovanih koncesija.

U posljednjih 20 godina u Federaciji BiH izdato je preko 100 koncesija za izgradnju postrojenja malih hidroelektrana, ali zbog komplikovane procedure ishođenja zakonom propisanih dozvola za izgradnju, neuređenog tržišta obnovljivih izvora i mnogih drugih problema, do sada je samo trećina realizovanih koncesija.

Ispočetka, kada su se dodjeljivale koncesije za gradnju malih hidroelektrana, ovaj sektor nije bio zakonski uređen, pa je to predstavljalo veliku prepreku u realizaciji projekata, međutim danas je stanje u ovome sektoru dosta lošije nego prije 10-15 godina.

- Razlog za to treba tražiti u neadekvatnom ponašanju vlasti u FBiH za razvoj sektora obnovljivih izvora. Veliki broj stranih kompanija je prepoznao potencijale BiH u sektoru obnovljivih izvora i iskazao želju da u njega ulažu. Međutim, kada su se upoznali sa stvarnim stanjem po pitanju zakonske regulative ovog sektora, napustili su FBiH i potražili nove destinacije koje pružaju veću sigurnost i pravnu regulaciju koja doliči današnjem vremenu i zakonima u EU i svijetu. Bitno je istaći, što predstavlja još veću nelogičnost, da se po važećim zakonima u FBiH postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora grade po DBOT principu (Projektovanje - Izgradnja - Upravljanje - Vraćanje), što podrazumijeva da se nakon isteka koncesionog perioda (koji se, po zakonima u FBiH, kreće od 30 do maksimalno 45 godina) postrojenja vraćaju davaocu koncesije u potpuno ispravnom stanju, bez bilo kakve naknade, na dalje upravljanje kako bi mogli ostvarivati ekonomske benefite, po čemu je ovaj sektor jedinstven, te nam nije jasno što se intenzivnije svi nivoi vlasti ne uključe u njegov razvoj, kazao nam je Željko Doleček, sekretar Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa u BiH (APEOR).

Pored ishodovanja koncesione dozvole za izgradnju, objašnjava Doleček, postoji niz drugih dozvola koje je neophodno obezbijediti kako bi se ispoštovala zakonska procedura i započela izgradnja objekata za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Procedura je komplikovana i traje minimalno dvije godine, a pojedini članovi udruženja ove dozvole čekaju i preko pet godina.

- Međutim, to nije glavni problem sa kojim se susrećemo u našem radu. Tu postoji i drugi niz problema, od kojih su najznačajniji pravna nesigurnost, neadekvatna zakonska regulativa koja ne omogućava dalji razvoj ovog sektora i čak ugrožava egzistenciju kompanija koje su do sada uložile značajna finansijska sredstva i izgradila postrojenja. Problemi su i isprepletenost nadležnosti jedinica lokalne samouprave, kantona i entiteta prilikom ishodovanja dozvola za izgradnju, nepostojanje jasne formulacije dokumentacije potrebne za izgradnju postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, neadekvatnost sistema podsticaja razvoja obnovljivih izvora energije, te brojni drugi, kazao je Doleček.

Do sada su u FBiH izgrađena 33 postrojenja malih hidroelektrana u privatnom vlasništvu. Ukupna instalisana snaga je oko 26 MW sa predviđenom godišnjom proizvodnjom od oko 100 GWh. U procesu izgradnje su još tri objekta instalisane snage dva MW i predviđene godišnje proizvodnje sedam GWh, a njihov završetak se očekuje u prvoj polovini 2015. godine.

Veliki potencijal

- Ukupne investicije do sada u ovaj sektor su iznosile oko 150 miliona KM. Po pitanju prihoda, ako se uzme cijena električne energije koja trenutno vrijedi na tržištu u FBiH, godišnji prihodi koje ostvaruju ove elektrane se kreću oko 12 miliona KM, dodaje Doleček.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja po prirodnim bogatstvima za iskorištavanje obnovljivih izvora energije spada među pet zemalja u EU, a prva je u regionu, ali zato ima ubjedljivo najlošija zakonska rješenja koja joj ne dozvoljavaju da u značajnijoj mjeri iskoristi to što ima.

- Iskorištenost je na vrlo malom nivou, što je krajnje neprihvatljivo ako se uzmu u obzir evropski i svjetski trendovi, iskorištenost hidropotencijala je 5-7 posto, solarne energije je ispod jedan posto, vjetropotencijal uopšte nije iskorišten pošto nema nijedno postrojenje u pogonu, zaključio je Doleček.

Iz Regulatorne komisije za energiju u FBiH kazali su nam kako su do sada izdali 24 dozvole za proizvodnju električne energije iz malih hidroelektrana privrednim društvima u FBiH. Imaoci ovih dozvola proizvodnju električne energije obavljaju u ukupno 42 proizvodna objekta. Iz Komisije za koncesije Republike Srpske nismo dobili odgovor na upit koji smo im poslali.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti