Konkretne mjere za stabilizaciju privrede Federacije BiH

U Goraždu je 4. marta 2014. godine održan skup privrednika Kantona Sarajevo i Bosanskopodrinjskog kantona Goražde na kojem je razgovarano o uvjetima privređivanja. Prisutni su bili pored privrednika, članova privrednih komora ova dva kantona i predstavnici lokalne vlasti i Privredne/Gospodarske komore FBiH, kao i jedan broj studenata.

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo i predsjednik Privredne komore Bosansko-podrinjskog kantona Dževad Terović potpisali su ovom prilikom i Sporazum o saradnji dvaju komora, koji bi trebao dati smjernice za unapređenje poslovnih odnosa između ova dva kantona.

Zajednička je ocjena da je konačno došlo vrijeme da prioritet na sjednicama izvršnih i zakonodavnih organa na svim nivoima u Bosni i Hercegovini budu rasprave o privrednim temama, kao i stvaranju novih vrijednosti i novih proizvoda, te potreba za stvaranjem boljeg ambijenta za domaća i strana ulaganja, a time i potreba za daljnjim razvojem kako ovih kantona, tako i Federacije BiH i države BiH.

Tom prilikom Privredna komora Kantona Sarajevo podsjetila je na konkretne mjere koje predlaže poslovni sektor, a koje bi trebalo poduzeti da se stabilizuje situacija u privredi Federacije BiH i da se zaustave negativni trendovi iz ranijih godina, što zahtijeva hitnu reakciju vlasti. U suprotnom, ukoliko se nastavi smanjenje privrednih aktivnosti, ocjena je da će u ovoj godini biti još teže privređivati i moguće je očekivati dalje produbljivanje krize, sa nesagledivim posljedicama.

Neke od važnijih mjera kojima će se poboljšati uvjeti privređivanja su:

• Donijeti novu razvojnu strategiju za period 2014.-2020. godine, sa mjerama kojima bi se zaustavilo dalje produbljivanje krize, stabilizovala privreda i stvorile osnove za dalji razvoj. Strategijom definisati zapošljavanje kao glavni strateški cilj i dati prioritet razvoju proizvodnih djelatnosti, kojima će se obezbijediti realizacija glavnog cilja.

• Hitno rasteretiti privredu od raznih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, koja dolaze sa svih nivoa državnog organizovanja. Skoro sve privredne komore u FBiH su dale svoj doprinos prijedlozima za rasterećenje privrede i ti prijedlozi su već upućeni vlastima. Preovladava mišljenje da parcijalna rješenja u domenu fiskalne politike ne mogu dati odgovarajući rezultat, nego samo sveobuhvatna poreska reforma koja bi značajan dio fiskalnog opterećenja zarada prebacila na oporezivanje potrošnje.

Poreskom reformom bi se radikalno promijenio sadašnji sistem poreza i doprinosa sa ciljem rasterećenja privrede, povećanja konkurentnosti i izvozne sposobnosti domaćih firmi, bržeg privlačenja investicija (stranih i domaćih), bržeg osnivanja novih privrednih subjekata, bržeg zapošljavanja i sigurnijeg finansiranja budžeta i socijalnih fondova.

Ekonomska analiza sugeriše da bi poreska reforma vodila efikasnijoj raspodjeli resursa, stimulisalo bi se zapošljavanje i proizvodnja, dok bi se destimulisali potrošnja i uvoz.

Promjena poreskog sistema bi pomogla da se ublaže najveće makroekonomske neravnoteže bh. ekonomije, a to su visok trgovinski deficit, visok nivo potrošnje i nizak nivo investicija.

• Rezerve u rasterećenju privrede postoje na svim nivoima državnog organizovanja, od državnog preko entiteskog nivoa do nivoa kantona, gradova i općina, i svako na svom nivou trebao bi hitno pokrenuti mjere u tom pravcu.

• Hitno bi trebalo pokrenuti mjere u borbi protiv galopirajućeg rasta nelikvidnosti privrednih subjekata, te pokušati osloboditi dio zarobljenih sredstava u neriješenim dužničkopovjerilačkim odnosima, putem multilateralne kompenzacije, a paralelno s tim raditi na zakonskim rješenjima trajnog uklanjanja uzroka nelikvidnosti.

• S obzirom na visok deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom, kroz veći obim regionalne privredne saradnje mogao bi se u značajnijoj mjeri smanjiti uvoz supstitucijom domaćih sirovina, repromaterijala, gotovih proizvoda i usluga. Iz iskustva je poznato da mnogi koji uvoze nemaju dovoljno saznanja o domaćim proizvodnim mogućnostima.

Ukoliko bi se naprijed navedeno realiziralo, te ako bi u narednom periodu došlo do odgovarajuće političke stabilnosti, realno bi bilo očekivati povećanje interesa za investicije i povećanje investicione sposobnosti domaće privrede. To bi se pozitivno odrazilo, prije svega na povećanje proizvodnje i usluga, smanjenje deficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom, osnivanje i otvaranje novih privrednih subjekata i rast zaposlenosti, povećanje opće potrošnje i veći priliv budžetskih prihoda, a sve skupa bi utjecalo na poboljšanje standarda stanovništva.

Da je to i moguće svijetao primjer u privredi Federacije BiH je privreda Bosansko-podrinjskog kantona, koja u protekloj godini bilježi značajne privredne rezultate, zaključuje se u saopćenju.