Kopač: Promijeniti zakone i raditi na promociji čiste energije

Da bi BiH uspješno provela energetsku tranziciju, mora promijeniti zakone i nastaviti da radi na promociji čiste energije, rekao je generalni sekretar Energetske zajednice u Beču Janez Kopač.

On je naveo da za solarne panele postoji oblik podsticaja kroz fiksne tarife koji je toliko zastario da se više ne primjenjuje nigdje osim u BiH i Srbiji, te da su svi prešli na sistem aukcija.

Kopač je za "Nezavisne novine" rekao da na nivou BiH, nažalost, nema napretka kada je riječ o energetici, ali da se na nivou entiteta dešavaju ohrabrujući pomaci.

"Recimo, Republika Srpska je usvojila moderne zakone o tržištu električnom energijom i tržištu gasom. Razdvajaju se prenosni sistemi, distributeri, odnosno prodaja na nivou distributivnih mreža. To su sve pozitivne promjene", naveo je on.

Kopač je ocijenio da je Luka Petrović, koji je na čelu "Elektroprivrede Republike Srpske", čovjek koji ima viziju.

"Nažalost, u Federaciji BiH u najvišim strukturama takvih ljudi nema puno. Naravno, ima i puno problema u oba entiteta", dodao je Kopač.

Kopač je ocijenio da se širom BiH povećava ekološka svijest kod običnih ljudi.

"U oba entiteta imate parlamente koji predlažu zabranu izgradnje malih hidroelektrana koje štete okolini. LJudi nisu slijepi, dekarbonizacija je na listi želja svuda u Evropi, svi o tome pričaju. Evropa ozbiljno radi na izbacivanju uglja kao energenta, a opsjednutost ugljem u BiH je i dalje veliki problem, što prijeti da zemlju gurne dublje u prošlost, umjesto da obezbijedi budućnost", rekao je on.

Na pitanje koliko je opravdan strah da će prelazak na nove energente stvoriti ekonomske probleme i ukinuti radna mjesta, Kopač je ocijenio da je strah osnovan i da se može razumijeti, te naglasio da su za ovu vrstu tranzicije potrebna ozbiljna sredstva i pametni programi i da niko ne smije biti zaboravljen.

Kopač je napomenuo da su svi predstavnici zapadnog Balkana prošle godine potpisali Sofijsku deklaraciju, kojom su se obavezali da će se dekarbonizovati najkasnije 2050. godine, a da će u narednom periodu uvesti cijenu na emitovanje ugljen-dioksida.

"Uz tu deklaraciju EU je usvojila investicioni plan za zapadni Balkan u kojem u mandatu ovog sastava Evropske komisije nudi devet milijardi evra, između ostalog, i za projekte za energetsku tranziciju. Što više budete nudili takvih projekata, biće više prilike za evropske grantove i povoljna finansiranja", dodao je on.

Navodeći da zbog sporenja između entiteta nema adekvatnog prenosnog sistema koji bi mogao povezati nove produkcijske kapacitete, Kopač je ocijenio da se "Elektroprivreda BiH" mora brže prilagođavati instaliranju novih proizvodnih jedinica.

"Prenosna mreža ne može ići od termoelektrane ka potrošačima kao nekada, već mora ići od mnogo vjetroelektrana, solarnih postrojenja... Nedostaju nove žice! Na području energetske efikasnosti mora se mijenjati regulativa kod višespratnih zgrada."