Korajlić: Kompletan državni sistem generira "legalnu" korupciju

Analiza Transparency Internationala pokazuje da je BiH zemlja sa široko rasprostranjenom i duboko ukorijenjenom korupcijom i da zauzima 89. mjesto na ljestvici od ukupno 180 analiziranih zemalja.

Prema rangiranju World Governance Indicators BiH u domenu kontrole korupcije od 2006. do danas bilježi negativan trend, odnosno porast razine percipirane korupcije.

Jedan od zaključaka Strateškog dokumenta Europske komisije o perspektivama proširenja na zemlje zapadnog Balkana je da je u zemljama regije izraženo prisustvo fenomena “zarobljene države", uključujući izravnu spregu organiziranog kriminala s državnim strukturama, što se smatra najopasnijim vidom korupcije s razarajućim posljedicama na državu i društvo.

Ivana Korajlić, direktorica Transparancy Internationala kazala je da kada govorimo o borbi protiv korupcije u našoj zemlji taj smjer samo ide nizbrdo.

"Zadnjih pet do šest godina imamo nazadak u svakom pogledu, kada pogledamo šta institucije rade kako bi unaprijedile zakonski i institucionalni okvir ali i efikasnost u sprovođenju istih ili je stagnacija ili potpuni nazadak. U pojedinim oblastima čak i nemamo zakona koji bi prevenirali korupciju kao što je to Zakon o sukobu interesa FBiH, Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije koji još uvijek nije usvojen. Ogromne su razlike između zakona na različitim nivoima što dodatno pogoduje na razvoj koruptivnih djelovanja", kazala nam je Korajlić prilikom otvorenja Međunarodne Sedmice podizanja svijesti o prevarama.

Govori kako su svi ovi parametri doveli do toga da je BiH međunarodno prepoznata država u kojoj su svi procesi zarobljeni interesima nekolicine ljudi u državi.

"Jasno je da su svi, počevši od donošenja zakona, odluka pa do onih koji u krajnjem slučaju odlučuju da li će neko dobiti neku dozvolu, posao ili nešto tome slično su zarobljeni interesima malog broja ljudi, koji su opet nosioci izvršne i zakonodavne vlasti u našoj zemlji. Situacija u BiH je takva da kompletan državni sistem generira "legalnu" korupciju. Oni koji žele da se pridržavaju svih standarda na najbolji način, u jednom trenutku budu primorani da u upuste u sporne koruptivne prakse ili jednostavno ne osiguravaju dovoljno dobar sistem nadzora vezano za poslovanje u BiH, te takvim načinom jedino mogu opstati na tržištu", kaže ona, te dodaje da tamo gdje su kontrole i nadzor oštriji te kompanije usklađuju svoja poslovanje, ali kada je BiH u pitanju oni na osnovu korupcije stiću svoj profit i od toga često ne odstupaju, nažalost. Upravo zbog toga je neophodno donijeti ključan zakonski okvir pa tek onda institucije nadzora.

Korajlić pojašnjava da ovakva situacija djeluje primamljivo samo za one sumnjivog porjekla koji BiH vide kao teritoriju na kojoj mogu oprati novac ili uložiti svoja nezakonito stečena sredstva. Jedino što je "podsticajno" u ovom slučaju jeste da na ovaj naziv samo prizivamo one koji žele utajiti novac.

Nažalost, kada se vratimo u prošlost do sada realiziranih investicija, samo su se takve i sprovele.

"Jedan od velikih problema ovog segmenta jeste i uticaj politike i dražave na ekonomiju gdje imamo velika izdvajanja za javni sektor, a sa druge strane privatni sektor ne može da uspije ukoliko nema direktan dodir sa politikom ili sa nosiocima vlasti. Kada pogledate ugovaranja, ovaj sektor i dalje ovisi o državi a to sve funkcioniše na principu da se ugovori dodjeljuju firmama bliskim političkim strankama ili su u vlasništvu porodice političara ili njih samih", rekla je.

Kroz izvještaje Svjetske banke o lakoći poslovanja prikazano je koje su to problematične oblasti u BiH. "Vidimo da je dužina postupka za osnivanje kompanije pet puta duža od prosjeka, podaci pokazuju da su problemi u svakom od procesa, od izdavanja građevinskih dozvola do osiguranja realizacije ugovora, što je jedan od segmenata koji može da da određenu sigurnost i stabilnost i garancije da investicije koje se pokušavaju realizirati to i mogu", kaže Korajlić.

U BiH svi ovi postupci su se njaviše vidjeli u procesu privatizacije gdje je upravo zbog ne postojanja institucije, neefikasnog nadzora i adekvatnog zakonskog okvira, BiH prepoznata kao država koja privlači samo određenu vrstu investicija.

"Imali smo veliki broj kriminalne privatizacije međunarodnih investitora čije porijeklo imovine nije bilo jasno, čije vlasništvo se nije znalo, gdje se ostavio veliki prostor da se kroz investiranje u propale kompanije na kraju pere novac. Te kompanije su naknadno dodatno uništene, kroz izbjegavanje plaćanja poreza, manipulacije transfernim cijenama i kroz koje se izvlačio i izvlači novac iz BiH. Sve je ovo dovelo do toga, da umjesto oporavka propalih kompanija imamo njihovo dodatno uništenje i totalnu propast u nekim slučajevima", govori ona.

Sa druge strane država Korajlić kaže kako država i dalje ima velik uticaj na ekonomiju  generalno. Te kada se pogleda i kakav uticaj ima politika na privatni sektor, gdje ako želite uspješno poslovati, morati imate konekcije sa predstavnicima institucija i politikom.

Javne nabavke, iako bilježe mali napredak kada je transparentnost u pitanju, i dalje uz sebe vežu ogroman uplet korupcije i dalje imamo situaciju da se provodi legalna korupcija.

"U BiH je problem i što veliki broj finansijskog kriminala, prevare i korupcije je javan te zbog toga i institucije ne rade ili ne mogu raditi ništa, jer su zakoni kroz ovaj kompleksni sistem  nedorečeni  i omogućavaju veliki broje zloupotreba, gdje dolazimo u situacije da je korupcija transparentna. U javnim nabavkama, iako postoje detaljno regulisane procedure, one se zaobilaze, jer postoji dogovor ponuđača unutar privatnog sektora i dogovor sa institucijama ugovornika", kaže.

Najbrže rastuće kompanije se većinom finansiraju kroz ugovore sa javnim institucijama, vlasnici su uglavnom uvijek povezani direktno sa nosiocima vlasti u BiH. Što se može smatrati ključnim receptom za uspjeh, dodaje.

Kada je riječ o pravosuđu koje bi trebalo da osigura nekakvu sigurnost potencijalnim investitorima, da ima zagarntuje barem neka prava, ono uopće ne funkcioniše. Potresaju ih gotovo svakdnevene afere koje šalju jasnu poruku da bilo kakav ulazak u bitku sa sistemom je uzaludan. Najveće posljedice trpe oni koji prijavljuju slučajeve korupcije, a oni koji su odgovorni za nešto tako uopće ne odgovaraju nikome.

Transparency International već godinama u BiH radi na konkretnim prijedlozima za unaprjeđenje zakona koji bi sprječili ovakve situacije. Drugi dio njihovih aktivnosti je monitoring javnih nabavki, prateći procese i ciklus na uzorku od  100 ugovornih organa, uz to pružaju i pravnu pomoć ponuđačima.

"Pritisak mora biti mnogo veći kako međunarodne zajednice tako i privatnog sektora, tačnije svih segmenata društva kako bi se trenutno stanje pomjerilo, jer dosadašnje prakse nisu pokazale da je dovoljno urađeno. Samo tako transparentnost informacije može biti prava", kazala je Korajlić.

I.M.