Košarac: Turski tok bi za BiH značio energetsku sigurnost i razvojni potencijal

13.01.2020. 14:00 / Izvor: Fena
Košarac: Turski tok bi za BiH značio energetsku sigurnost i razvojni potencijal

Podsjetio je da je prošle sedmice premijer Republike Srpske Radovan Višković označio gasifikaciju kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata RS.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je u razgovoru za Fenu da je od izuzetnog značaja pokretanje pitanja uključenja BiH u projekt gasovoda Turski tok.

Istakao je da bi izgradnja kraka tog gasovoda kroz Republiku Srpsku i dalje ka Federaciji BiH osigurala novu rutu snabdijevanja prirodnim gasom BiH, što u praksi znači veću energetsku sigurnost, ali i ekonomske i razvojne potencijale.

"Stoga gasifikaciju Republike Srpske i Federacije BiH, dakle cijele zemlje, posmatram kao važan projekt koji će omogućiti razvoj ekonomije. Da budem precizan, gas ima relativno nisku cijenu, a karakteriše ga i jednostavan način korištenja kako u domaćinstvima, tako i u privredi. Јeftiniji energent znači jeftiniji proces proizvodnje, pa i niže cijene finalnih proizvoda u privredi", rekao je Košarac.

Dodao je da, osim što je jeftinije, korištenje gasa kao energenta je ekološki prihvatljivije i pozitivno bi uticalo na zaštitu životne sredine.

"Ovo posebno ističem jer svake zime problem zagađenja vazduha eskalira u pojedinim gradovima u BiH, posebno Sarajevu, Tuzli i Zenici, a često i u Banjoj Luci. Zato ne smijemo zaboraviti ni ekološki aspekat ovog projekta. Moje stav je da o izgradnji gasovoda treba da odluče ekonomski interesi i da ovo pitanje ne smije biti predmet politizacije. Kako sam prethodno naveo, priključenje na Turski tok može biti korisno za oba entiteta sa ekonomskog i ekološkog aspekta", kazao je Košarac.

Podsjetio je da je prošle sedmice premijer Republike Srpske Radovan Višković označio gasifikaciju kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata RS u posljednjim decenijama, kao i da su član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednica RS Željka Cvijanović razgovarali sa ruskim i turskim zvaničnicima o mogućnostima priključenja na gasovod Turski tok.

"Iskreno se nadam da će i drugi nivoi vlasti u BiH uvidjeti prednost osiguranja novog izvora gasa, kao i potrebu nastavka gasifikacije negasifikovanih područja širom zemlje. Kao što je to slučaj u svim segmentima, u BiH je neophodan konsenzus kako bi bio realizovan konačni cilj, odnosno kako bi gas došao do potrošača", naveo je Košarac.

Dodao je da je jednako tako važno reći da ne postoji niti jedan razlog da jedan entitet sprečava drugi entitet u realizaciji projekata, kao i u razvoju gasne mreže.

"Vjerujem u opredjeljenje predsjedavajućeg Zorana Tegeltije da ovaj saziv Vijeća ministara BiH promijeni praksu usporavanja donošenja odluka potrebnih na nivou  institucija BiH. Sa pozicije resornog ministra naglasit ću da ćemo u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uložiti dodatne napore da, u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima, koordinišemo aktivnosti između RS i FBiH po pitanju osiguranja novih ruta snabdijevanja gasom", potcrtao je Košarac.  

Turski tok je megaprojekt koji čine dva kraka gasovoda kojim će ruski gas biti isporučivan u Tursku, a preko nje i u Evropu. Oba kraka imaju kapacitet po 15,75 milijardi kubnih metara. Jedan krak će ruskim gasom opskrbljivati Tursku, a drugim će gas biti transportovan ka Evropi.

U Istanbulu je 8. januara održana i ceremonija puštanja u rad dionice gasovoda Turski tok, a turski ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez kazao je da je to vizionarski projekt i simbol tursko-ruske saradnje.

Ceremoniji u Istanbulu prisustvovali su predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, njegov ruski kolega Vladimir Putin, te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Bugarske Bojko Borisov, kao i brojni drugi zvaničnici i gosti.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti