Kožljak: Bez obzira na brojne probleme i opstrukcije, NATO put BiH je nezaustavljiv

Uprkos očiglednim opstrukcijama, koje su omogućene nefunkcionalnim i neefikasnim sistemom u kojem se naša država nalazi, što je pored ostalog i  rezultiralo usporavanjem procesa NATO integracija BiH, sasvim je pouzdano da je članstvo BiH u NATO potpuno realna opcija.

Kazao je ovo u razgovoru za Akta.ba Prof. Dr. Alija Kožljak, šef odsjeka za Međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom Burch univerzitetu i bivši Vojni predstavnik BiH pri NATO-u.

Ovu tvrdnju kako kaže potkrepljuje brojnim argumentima, počevši sa onim internog karaktera, a potom i eksternog, tj. međunarodnim pokazateljima.

"Prije svega, BiH se još početkom ovog vijeka jasno opredijelila za E-A integracije, uključujući članstvo u NATO. Osim političkih izjava kojima se artikulirala pomenuta namjera, Parlament BiH je 2005. godine usvojio Zakon o odbrani, kojim se država i pravno obavezela za NATO put. Tako, njegov član 84 jasno precizira da ‘Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, će provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a", govori Kožljak.

Podsjeća kako je Predsjedništvo BiH 2005. godine jednoglasno donijelo odluku, kojom se izražava opredjeljenje BiH za članstvo u NATO.

Od tada do danas je donesen niz odluka, te upućeni brojni zvanični dopisu u sjedište NATO-a, kojim se potvrđuje aspirantski status BiH, odnosno osnažuje saradnja sa Alijansom.

Tu svakako spada i poziv BiH u Akcioni plan za članstvo (MAP) i dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) – u konkretnom slučaju Program reformi BiH.

Kada su u pitanju vanjski pokazatelji, Kožljak  kaže da je dovoljno podsjetiti na činjenicu da je NATO prisutan na ovom prostoru gotovo 30 godina, da je poprilično uložio i da se ni slučajno neće odreći ovog prostora. Tome ide u prilog i činjenica da, nakon očigledno intenziviranog djelovanja Ruske Federacije u regionu, Zapad postaje dodatno zainteresovan da ubrza integrisanje regiona u E-A asocijacije, neprepušatajući ga Rusiji.

UTICAJ ISTOKA I ZAPADA

Na pitanje da li regionalna i svjetska dešavanja utiču – direktno ili indirektno, na put BiH ka NATO-u Kožljak kaže kako je, a dotičući se eksternih pokazatelja, već nagovijestio da nadmetanje Istoka i Zapada oko dominacija nad ovim regionom direktno utiče i na put BiH ka NATO članstvu.

"S obzirom da su države regiona, osim Srbije, u potpunosti opredijeljene za NATO članstvo, to svakako ostavlja jako malo prostora i Bosni i Hercegovini za bilo kakvu drugu opciju. Ako se doda činjenica da su dvije od tri susjedne države već članice Alijanse, a također i države izvan pomenutog prstena, uključujući Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Bugarsku, onda je sasvim jasno u kom pravcu se kreću integracije ovog regiona. Bez obzira što je Republika Srbija iskazala namjere za vojnom neutralnošću i ova država već duži period veoma intenzivno sarađuje sa NATO savezom. Stoga, Zapad neće dugo tolerisati da Srbija 'sjedi na dvije stolice', a pogotovo neće tolerisati da Srbija provodi interese Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu, uključujući i ometanje NATO integracija BiH", pojasnio je te dodao da NATO nikada neće prepustiti ovo područje Ruskoj Federaciji.

Najavljeno zajedničko i odlučno djelovanje SAD i EU, posebno nakon inauguracije novog predsjednika SAD, će direktno uticati na to da NATO put nema alternativu za BiH.

Nakon ubrzanog napretka prema NATO-u, koji se manifestovao u prvoj deceniji ovog vijeka, što je potvrđeno 2010. godine uslovnim pozivom BiH U MAP, upravo se ispunjenje tzv. Talinskog preduslova pokazalo kao najozbiljnija prepreka BiH ka NATO članstvu.

Namjera NATO članica je bila da se knjiženjem perspektivne nepokretne vojne imovine testira efikasnost funkcionisanja vlasti u BiH.

Tako, zbog nesposobnosti vlasti da ispune navedeni preduslov, isključivo zbog opstrukcija iz entiteta RS, BiH je gotovo deset godina bila blokirana u namjeri da aktivira Akcioni plan za članstvo.

"S obzirom da je više od polovine predmetnih vojnih lokacija, sve sa prostora Federacije BiH, uknjiženo na Ministarstvo odbrane BiH, te da je prezentovan progres u drugim oblastima u području odbrane i oružanih snaga, ne iznenađuje da su ministri vanjskih poslova NATO zemalja u decembru 2018. godine odlučili da ipak deblokiraju proces i ponude BiH da dostavi svoj prvi ANP”, govori Kožljak .

Podsjeća da nakon godinu dana nepotrebnih politiziranja ovog tehničkog pitanja, Predsjedništvo BiH postiže kompromis i dostavlja Program reformi BiH, dokument sa identičnom strukturom kao ANP, ali sa promijenjenim nazivom. Ovim potezom je konačno aktiviran MAP za BiH.

"Upravo kroz dostavljanje godišnjih planova, država treba da izrazi svoje namjere za reformama u pet ključnih područja, političko-ekonomskom, sigurnosnom, odbrambeno-vojnom, području resursa i pravnom području. Akcioni plan za članstvo je i namjenjen da se na ovaj način precizno definisani koraci i procedure, koji vode BiH ka NATO članstvu”, govori.

RAZLIČITI ENTITETSKI STAVOVI 

Kao najveći problemi trenutno koji nas koče u procesu kazao je da je to očigledan stav entitet RS koji nastavlja sa opstrukcijama NATO integracija.

"Problem predstavlja i to što Srbija i Ruska Federacija otvoreno i direktno podržavaju pomenute opstrukcije. Osim toga što Srbija i RS blokiraju NATO integracije, podupirući ruski interes u regionu, Srbija pomenuto pitanje dodatno komplikuje emotivnim razlozima, interpretirajući NATO bombardovanje iz devedesetih kao neprijateljstvo prema srpskom narodu. Ovaj neracionalni pristup je naišao na oštre osude na zapadu, jasno osporavajući njegovu relevantnost", kazao je Kožljak.

Ono što je trenutno aktuelno kao problem koji koči NATO put BiH jeste činjenica da još uvijek nije dostavljen drugi Program reformi BiH - ANP (2020-2021).

Ovaj put zastoj je izazvan time kako Kožljak kaže, što Vijeće ministara BiH još uvijek nije imenovalo Komisiju za NATO integracijski proces, koja treba da pripremi drugi ANP.

Upravo stižu brojna upozorenja od strane NATO zvaničnika da se ovo pitanje riješi u najkraćem roku. Također, nisu budžetom BiH nisu predviđena dovoljna sredstva, koja su neophodna za implementaciju Programa reformi BiH, odnosno provođenje predviđenih reformi i aktivnosti.

Navedeno je najočitije prikazano na primjeru budžeta odbrane, gdje ne postoje sredstva namjenjena za implementaciju usvojenog Plana razvoja i modernizacije OSBiH.

Bez obzira na brojne probleme i opstrukcije, NATO put Bosne i Hercegovine je kako Kožljak kaže nezaustavljiv.

"Država je predaleko stigla da bi se moglo sada nazad. I NATO je previše uložio, ali i postigao, te se neće odreći svojih ostvarenja. Procesi imaju jasno definisan smijer i nije moguće da imaju drugačiji tok. Ne postoje niti mehanizmi, a ni namjere, kao ni interesi u NATO-u da BiH bude skinuta sa liste NATO aspiranata. Odluke su donesene, i njih niko ne dovodi u pitanje”, kaže.

Mišljenja je, da je dilema jedino oko toga kojom brzinom će pomenuti proces da se odvija.

Najnovija dešavanja na međunarodnoj sceni, uključujući i izbor Joe Biden-a za predsjednika SAD-a, te snaženje saradnje sa EU i intenziviranje svog uticaja u NATO će kaže direktno uticati da se ubrza integracijski proces BiH u NATO.

I.R.