Liječenje u inostranstvu - polemika politike vs dilema pacijenata

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Liječenje u inostranstvu - polemika politike vs dilema pacijenata

18.06.2019. 14:10 / Izvor: Akta.ba

U BiH ne postoji unitarni Fond solidarnosti već je i liječenje, poput državnog aparata podijeljeno na entitetske nadležnosti a onda i kantonalne.

Ali, šta to znači za pacijente?

BiH nema ni krovno Ministarstvo zdravstva.

Koliko je ovim proces liječenja građanima onemogućen, uskraćen a koliko otežan?

U uređenim zemljama, građani koji plaćaju zdravstveno osiguranje nisu uskraćene usluge liječenja bez obzira na njihov obim, ali u BiH je, stvar drugačija.

Čak i ukoliko imate urednu zdravstvenu knjižicu, postoje tretmani koje morate platiti, doplatiti i u najtežem slučaju tražiti liječenje van okvira BiH.

KANTON SARAJEVO

Nakon što je Vlada KS prihvatila zastupničku inicijativu za formiranje Programa za finansiranje dijagnostike i liječenja teško oboljele djece, navodi se da bi taj program uključivao i izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja KS te da bi bio tretiran kao dio obaveznog paketa zdravstvenih prava.

Ministrica zdravstva KS, Amela Sofić, pojašnjava da su navedene izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2019. godinu neophodne, obzirom da u pomenutom finansijskom planu do sada nije postojala kao posebna pozicija „Finansiranje dijagnostike i liječenja teško oboljele djece“.

"Uvođenjem ovog programa djeca Kantona Sarajevo će dobiti priliku za liječenje i drugih teških bolesti, a koje se ne provode kroz vetikalne programe Zavoda zdravsvtenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH", kaže Softić.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju kao ni drugim zakonskim propisima, nije predviđen poseban fond za finansiranje hitnih slučajeva a Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo nema budžetom planirana sredstva za slučaj hitne zdravstvene pomoći. Na pitanje kako bi planirani fond funkcionirao unutar ovakivih postavki, Softić pojašnjava da u konkretnom slučaju ni Vlada Kantona Sarajevo ni Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo nisu za formiranje posebnog fonda za ovakve namjene, već da bi se isključivo u okviru Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja  Kantona Sarajevo osiguravala sredstva koja bi se koristila za liječenje teško oboljele djece.

"Zakon o zdravstvenom osiguranju kao i Odluka o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava, daju mogućnost proširenja paketa zdravstvenih prava na nižim nivoima vlasti u skladu sa raspoloživim finansijskim mogućnostima.", ističe Softić.

Naglasila je i da ovo neće ni u kom slučaju usložiti djelovanje i pristup pomoći oboljelima već biti početak rješavanja ovog problema.

Ministrica Sofić je svojevremeno u kontekstu pomenute inicijative izjavila da će se uspostaviti jasni kriteriji zasnovani na stručnim dokazima o potrebi upućivanja djece na daljnje liječenje, nakon što se iscrpe sve mogućnosti domaćeg zdravstvenog sistema. Na pitanje da li to znači da Zavod zdravstvenog osiguranja KS već ne djeluje po takvim kriterijima i da bi najavljeni Program poboljšao, korigovao, usavršio njegov rad, Softić kaže da se aktuelna Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo zalažu za transparentan rad, te da nema razloga da i kod rješavanja ovog  pitanja ne bude tako, obzirom da će biti uspostavljeni precizni kriteriji i angožavani najbolji stručnjaci iz svojih oblasti kako bi se spriječila svaka neregularnost.

"U konkretnom slučaju ne radi se o postupanju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, jer do uvođenja posebnog programa ove vrste kojim se proširuje paket zdravstvenih prava za djecu kao najosjetljiviju populaciju, Zavod nije imao pravni osnov za postupanje i odobravanje.", pojašnjava Softić.    

Po pitanju monitoringa i kontrole priliva i utroška novca koji će se prikupljati i trošiti kroz planirani Program, ministrica Softić nadalje pojašnjava da nema posebnog prikupljanja sredstava za ovu namjenu, već će se kroz izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, replasiranjem trenutno raspoloživih finansijskih sredstava izdvojiti određeni iznos finansijskih sredstava za ovaj Program.    

Na pitanje da li je za pacijente dobro da se liječenje u inostranstvu ( koje je sada povjereno Fondu solidarnosti na federalnom nivou i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ), fragmentira na kanton, i da li to znači da će oboljeli koji apliciraju prema Kantonu gubiti pravo apliciranja prema Fondu, Softić pojašnjava da će obim prava pacijenata biti proširen što praktično znači da će pacijenti i dalje putem Federalnog fonda solidarnosti ostvarivati prava garantovana Pravilnikom o uvjetima i postupku upućivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo, a da će putem Kantonalnog programa ostvarivati prava koja nisu osigurana Federalnim propisom.

"Očekujemo da će učešćem kantonalne vlasti kroz osiguranje finansijskih sredstava za liječenje jednog dijela populacije, biti oslobođen prostor NVO sektoru da pomogne u ovom dijelu. Nažalost, ovakvi vidovi podrške u liječenju nisu ekskluzivitet Bosne i Hercegovine kao siromašne države, negu su problemi sa kojima se susreću i mnogo bogatije države.", kaže Softić.

Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2018.godinu, Vlada KS nije usvojila.

Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2017.godinu, Vlada KS je prethodno povukla i naknadno usvojila.

U mišljenju o Izvještaju o radu i finansijskom poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2017.godinu, stoji da je na dan 31.12.2017. godine na obavezno zdravstveno osiguranje bilo je prijavljeno 428.470 osiguranih lica, što je za 2.430 osiguranih lica manje u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi osiguranih lica 308.544 je nosilaca osiguranja ili 72%, a članova porodica osiguranika je 119.926 ili 28%.

 

Nadalje, u Izvještaju se može vidjeti i pregled troškova po osnovu međunarodih ugovora o socijalnom osiguranju:

U Izvještaju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2017.godinu navode se i države u koje su pacijenti usmjeravani a to su u prvom redu Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija, SAD i Turska:


KOMISIJA BIRA KANDIDATE ZA LIJEČENJE

Komisija za odobravanje pomoći za liječenje u inostranstvu, nabavku medicinskih sredstava, liječenje van ugovornih zdravstvenih ustanova i za medicinsku rehabilitaciju na osnovu medicinskih indikacija i preporuka ovlaštenih Ijekara odgovorna je za odabir kandidata za liječenje.

Koliko je rad fondova transparentan, kako i na koji način Komsija bira kandidate i pored javnog pravilnika, teško je ustanoviti u cjelini kad cjelina ne postoji.

Kakve pacijente odbijaju a kakvima dozvole liječenje, nemoguće je analizatorno ustanoviti jer detaljni podaci o pacijentima nisu javni.

Osim godišnjih izvještaja koji navode raspoloživi budžet i broj oboljelih koji su koristili ovaj vid liječenja, klasificirani statistički podaci o specifikaciji pacijenata ( dob, spol, oboljenje, način liječenja ) nisu uključeni u izvještaje dostupne javnosti.

U Izvještaju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2017.godinu navode se razlozi odbijanja zahtjeva:

 

REPUBLIKA SRPSKA

U aprilu ove godine, Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu koji djeluje u Republici Srpskoj, u prošloj godini je odobrio 74 zahtjeva za liječenje 64 djece za šta je uplatio 1.541.972 KM.

To su navodi u izvještaju o radu i izvršenju finansijskog plana Fonda za 2018. koji je usvojila Vlada Republike Srpske.

Djeca su upućivana u zdravstvene ustanove u Njemačkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji i Turskoj.

Najveći broj zahtjeva odnosio se na genetska ispitivanja, dok su na liječenje djeca upućivana zbog tumora, leukemije, teških ortopedskih anomalija, bolesti oka i drugih oboljenja.

Najveći iznos, oko 240.000 eura, Fond solidarnosti je odobrio za transplantaciju koštane srži u Njemačkoj.

U saopštenju se dodaje da je na računima Fonda solidarnosti na kraju prošle godine bilo 6.018.220 KM.

Jasminka Vučković, vršilac dužnosti direktora Fonda solidarnosti Republike Srpske za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu svojevremeno je izjavila da Fond djeca upućuje u referentne zdravstvene ustanove u Njemačkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji i Turskoj te da je koncipiran na način kakav nije slučaj u FBiH.

FEDERACIJA BiH

Zavod za zdravstveno osiguranje FBiH u 2017. godini imalo budžet od 408 miliona KM, od kojih je 5.180.000 KM namijenjeno za liječenje oboljele djece u inostranstvu, ali je takođe potrošeno mnogo manje.

 

ŠTA KAŽU KORISNICI USLUGA FONDOVA

Udruženje Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH kao udruženje nije korisnik usluga Fonda, međutim liječenje djece oboljele od svih malignih oboljela se finansira iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH/Fonda solidarnosti kako na hematoonkološkim odjeljenjima u BiH tako i van granica BiH kada za to postoje indicije. Prema podacima sa hematoonkoloških odjeljenja pedijatrijskih klinika godišnje oboli oko 60 djece, a izmjesti se, na liječenje van BiH, do 10.

Na Hematoonkološkom odjeljenju Pedijatrijske Klinike Jezero i UKC Tuzla koriste se jednaki protkoli liječenja kao i u ostatku Europe. Tek onda kada se iscrpe sve mogućnosti liječenja na našim odjeljenjima, onda nadležni ljekari predlažu izmještanje u inostranstvo a Fond finansira.

Djeca oboljeljela od malignih oboljenja se izmještaju na liječenja van BiH prema Pravilniku o upućivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo na teret Fonda solidarnosti i to ide službenim putem od strane nadležne institucije za liječenje.

"Bilo je slučajeva odbijanja zahtjeva koji nisu u skladu sa Pravilnikom o upućivanju ili je utvrđeno da se terapija i liječenja mogu provesti kod nas. Često se desi i da inostrane klinike roditelje upute nazad na naše klinike budući da se terapija i liječenje mogu provesti jednako dobro i kvalitetno kod nas.", navode iz Udruženja Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH.

Na pitanje kako se tretira povrat novca i na koji način se divergira njegova svrha trošenja u slučajevima kada neko od djece ko je bio liječen u inostranstvu preko Fonda/Zavoda izgubi bitku sa životom prije nego su sredstva utrošena, iz Udruženja kažu: "Bilo je slučajeva kada djeca preminu prije završetka planiranog tretmana. Pošto se tretman plaća po njegovom završetku stoga i ne bude potrebe za povratom novca od bolnica u koje su izmještena djeca nego se plate samo dotad pružene usluge. Fond je nadležan za plaćanje prema bolnicama kao i za sklapanje ugovora sa državama i bolnicama gdje će se djeca izmještati."

Udruženje "Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH" statutorno ne prikuplja sredstva i ne organizuje humanitarne akcije za pojedinačno liječenje djece, bilo u BiH ili inostranstvu jer je to uloga zdravstvenog sistema a sredstvima prikupljenim u takvim akcijama upravljaju roditelji djeteta (jer se najčešće uplate vrše na njihove privatne račune) ili organizacije koje su, u tom slučaju, posrednici. Kažu da ne raspolažu informacijama šta se dešava sa neiskorištenim sredstvima, te da se sve svodi na  savjest roditelja da li će ta sredstva zadržati ili će ih usmjeriti za liječenje djece koji su u potrebi.

"Da bih spriječili ili umanjili humanitarne akcije (i manipulaciju istim), potrebno je strateški razvijati sopstvene kapacitete u liječenju i naravno nadležne institucije moraju pod hitno vratiti povjerenje pacijenata u naš zdravstveni sistem i sistemski pratiti i konstrolisati individualno ili organizovano prikupljanje sredstava. Kako bi Fond što bolje fukcionisao i imao adekvatna sredstva za ove namjene, potrebno je da svi kantonalni zavodi ravnopravno učestvuju u njegovom finansiranju kao i da Vlada FBiH poboljša uslove i standarde liječenja u Bosni i Hercegovini izdvajanjem većih finansijskih sredstava." navode u Udruženju.

Kad su u pitanju bolesnici kojima je potrebna transplantacija, Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih u FBiH kaže da se tretmani dijalize obavljaju u FBiH, mada je ta dijaliza upitnog kvaliteta zbog zastrajelosti dijaliznih aparata.

"Članovi naše Udruge u više navrata su koristili usluge ZZOiRO-Fonda solidarnosti i to jako uspješno. Pacijeni iz Federacije BiH su transplantirani u inozemstvu, a razlog tome je, ne mogućnost transplanacije u BiH. Troškove transplantacije u potpunosti pokriva Fond solidarnosti pri ZZO i RO FBiH. Naš odnos sa Zavodom je više nego odličan.“, kaže Žuljević.

Što se transplantacija tiče, pojašnjava Žulević, ako pacijent zadovoljava kriterije, a to je da ima živog donora i da se takva transplantaciuja ne može uraditi u BiH, komisije u kliničkim centrima (obično Tuzla, Sarajevo i Mostar) predlaže liječenje u inostranstvu i taj prijedlog ide u ZZO i RO koji isti prijedlog odobre i pokriju troškove takve transplantacije.

"Mi smo u suštini veliki protivnici „humanitarnih akcija“ osim u dijelu koji bi bolesnoj osobi i njenoj obitelji pokrijo troškove puta, hrane itd. Transplantacija bubrega u BiH se radi, nema potrebe da se ide vani. To uspješno radi UKC Tuzla, Sarajevo na žalost ne radi ili jako malo i to bezuspješno. Kod transplantacije srca ili pluća,  situacija je najteža jer se takve transplantacije uopće ne rade u BiH.", kaže Žuljević.

Liječenje u BiH je čini se kompleksnije od samog oboljenja i ostaje pitanje koliko je liječenje u inostranstvu stvar politike ili ljudskih prava građana BiH.  

N.K.

PREUZMI DOKUMENTE:
Lista zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz federalnog fonda solidarnosti
PRAVILNIK liječenja u inostranstvu
SPISAK USTANOVA KOJE SU SA ZZOIRFBIH SKLOPILE UGOVOR O LIJEČENJU NA TERET FONDA SOLIDARNOSTI

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti