Lošem stanju u sektoru plina jedino mogu pomoći duboke reforme

19.09.2014. 13:51 / Izvor: eKapija.ba
Lošem stanju u sektoru plina jedino mogu pomoći duboke reforme

Upravljanje sektorom plina je u tako lošem stanju da samo duboke reforme u kontekstu provođenja Trećeg energetskog paketa mogu ispraviti veliki broj kršenja identificiran od ministarskog vijeća Energetske zajednice (EZ).

Upravljanje sektorom plina u BiH  je u tako lošem stanju da samo duboke reforme u kontekstu provođenja Trećeg energetskog paketa mogu ispraviti veliki broj kršenja odredbi Energetske zajednice (EZ) identificiranih od ministarskog vijeća EZ-a, navodi se u najnovijem izvještaju Tajništva Energetske zajednice o implementaciji mjera Trećeg energetskog paketa, odnosno novih europskih propisa u oblasti energetike, koju u svoju legislativu trebaju transponirati zemlje članice EZ-a.

Što se BiH tiče, ovo bi, između ostalog, uključivalo donošenje legislative na državnoj razini, te uspostavljanje državnog regulatora za plin. Tajništvo Energetske zajednice je, navodi se, već ponudilo svoju pomoć u procesu izrade nacrta zakona o plinu, ali još uvijek nisu dobili odgovor od nadležnih institucija u BiH.

Stručnjaci EZ-a navode da pravna i regulatorna reforma u oblasti prirodnog plina u BiH mora ciljati na različite oblasti, među ostalim, razdvajanje operatora sustava, transparentne tarifne sustave i deregulaciju cijena, promjenu prava opskrbljivača i usklađene kriterije kako bi se osigurala puno otvaranje tržišta prirodnog plina do 1. siječnja/januara 2015.

''Ovaj zadatak je ključni prioritet za BiH i zahtjeva jačanje resursa na nacionalnoj razini i što brži politički koncenzus na različitim razinama'', navode stručnjaci.

Veoma je važno da se dalji razvoj infrastrukture u zemlji odvija u skladu sa zahtjevima iz acquisa (pravne stečevine EU-a). Treći paket, koji je ključni prioritet za zemlje članice EZ-a, mora biti transponiran u nacionalnu legislativu do 1. siječnja/januara 2015. Tajništvo je, navodi se, spremno da pomogne BiH da nastavi sa reformama, uključujući i potrebni pravni, regulatorni, politički i prekogranični aranžman.

Izvještaj obuhvaća i anlizu aktivnosti i postignuća BiH u nekoliko ključnih energetskih sektora. Što se tiče sektora nafte, navodi se, da je BiH jedina zemlja članica EZ-a koja nije koristila koordiniranu tehničku  pomoć koju je davalo Tajništvo tijekom 2013., jer to nije tražilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Tajništvo nudi i tehničku pomoć i u ovoj godini u cilju nastavka implemementacija direktive 2009/119/EC na državnu razinu što je prioritet za BiH koja bi trebala i da uspostaviti radnu grupu u tom cilju, navodi se u izvještaju. 

Što se tiče energetske efikasnosti (EE) naša zemlja nije još razvila regulativu i institucionalni okvir za EE koji je u skladu sa acquis-om. Legislativa o energetskoj efikasnosti u FBiH, uključujući i onu koja se odnosi na EE u stanogradnji mora biti odmah usvojena. Isto se odnosi i na akcione planove za energetsku efikasnost (EEAP) i pripadajuće podzakonske akte. 

Štoviše, direktive za označavanje i delegirane regulative moraju biti brzo transponirane. Konačno, državni EEAP i amandmani na državni zakon o javnim nabavkama koji će uključivati kriterije EE moraju biti usvojeni.

"Koordinacija između entitetskih i državnih vlasti je preduvjet za bilo kakav napredak. Državne strukture za monitoring i implemetaciju moraju biti uspostavljene i adekvatno opskrbljene sa financijama i djelatnicima", navodi se u godišnjem izvještaju o implementaciji i napretku u transponiranju pravnih propisa Energetske zajednice u razdoblju od listopada/septembra 2013. do kolovoza/augusta 2014.

Ovaj izvještaj se po prvi puta se fokusira na perfomace nacionalih regutornih tijela, te dodatno daje sveobuhvatni pregled implementacije ključne EU energetske legislative u obasti elektične energije, plina, obnovjive energije, energetske efikasnosti, nafte, okruženja, konkurentnosti i statistike. Izvještaj je također dao pokazatelje napretka postignutog do sada u implementaciji Trećeg energetskog paketa.

''Ove godine bili smo svjedoci ubrzanje reformskog procesa koji se tiče trećeg paketa i pozdravljam otvaranje  tržišta električne energije u Srbiji i dijelimično u Makedoniji. Ipak, ostaje da se vidi hoće li sve ugovorne stranke uspjeti da se drže postavljenog roka'', naveo je Janez Kopač, direktor Tajništva Energetske zajednice za eKapija.ba.

Navodi da će prema sadašnjim pokazateljima Srbija i Makedonija uspjeti implementirati potrebnu legislativu na vrijeme ili sa malim zakašnjenjem, a ni Kosovo nije daleko od toga. "Sa druge strane u Albaniji i Makedoniji nacrti ovih  zakona se tek razmatraju dok su šanse da će u BiH Treći paket biti transponiran na vrijeme veoma male sa obzirom na potpuno suprotna stajališta entitskih razina vlasti", kaže Kopač.  D.K.

Bez državne legislative vezane za obnovljive izvore energije

 Ono što stručnjaci ističu kao problem je da legislativa je podjeljena između entiteta bez državne legislative koja bi se nosila sa obvezama za usvajanje nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije (NREAP) ili mogućnosti da uđe u kooperacijske mehanizme da dosegne ciljeve na najisplativiji način.

Također navode da uloga transmisijskog sistem operatora (TSO) u povezivanju novih proizvođača obnovljive energije u mrežu i principi rada prijenosne mreže za električnu energiju iz obnovljivih izvora mora biti uključeni u državno zakonodavstvo. Što se tiče ove oblasti navedeno je da pojednostavljenje procedura i smanjenje broja regionalnih i lokalnih insitucija kao i poboljšanje transparentnosti procesa moraju se uzeti u obzir kao drugi ključni prioritet BiH. U oblasti biogoriva, održivi kriteriji moraju biti hitno implementirani te uspostavljen adekvatan certifikacijski sustav.

Podsjetimo, Energetska zajednica osnovana je Ugovorom o Energetskoj zajednici koji je potpisan u Atini (Grčka) 25. 10. 2005., a njen cilj je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i plina u svijetu. Osnivanjem Energetske zajednice Europska unija proširila je svoje unutarnje tržište energije na jugoistočnu Europu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu interes. Ona se zasniva na provođenju relevantnog acquis communautaire-a i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica Zajednice. Članice Energetske zajednice su: 27 država Europske unije te Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i UNMIK-Kosovo.

 Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces europskih integracija''.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti