Mahmutović: Intenzivirati provođenje mjera za oporavak privrede

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Mahmutović: Intenzivirati provođenje mjera za oporavak privrede

10.01.2021. 09:33 / Izvor: Fena

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS) Muamer Mahmutović izjavio je da su mjere koje su nadležni organi poduzeli donekle usporile pad privrednih aktivnosti i proces otpuštanja radnika, te da se provođenje mjera mora intenzivirati ukoliko se želi postići brži ekonomski oporavak. 

"Rezultati privrednih kretanja u KS u 2020. godini su loši, a neke informacije upućuju na to da će ova godina biti isto tako vrlo teška za privredu u cjelini. Proteklu godinu obilježila je pandemija koronavirusa koja je u cijelom svijetu izazvala brojne negativne posljedice po zdravlje ljudi, ali i negativne ekonomske posljedice koje nisu zaobišle ni privredu Kantona Sarajevo", kazao je Mahmutović za Fenu.

Komora je na početku pandemije provela istraživanje među privrednim subjektima u KS i nadležnim organima predočila mjere zaštite i oporavka privrede pogođene krizom izazvanom pandemijom, koje je predložio poslovni sektor okupljen u Komori. Mjere su se uglavnom odnosile na na to da se, po hitnoj proceduri, izvrše izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima;  da se donese odluka o odgodi plaćanja direktnih i indirektnih poreza do okončanja pandemije; da se izvrši odgoda plaćanja akontacija poreza na dobit za vrijeme trajanja pandemije.

Također, predlagano je da se nastavi sa mjerama Vlade KS u sufinansiranju plata radnika, kao i da se obezbijede grant sredstava za održivost poslovanja.

"Komora je tokom protekle godine uspješno sarađivala sa Vladom KS i Ministarstvom privrede KS na implementaciji mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu Kantona Sarajevo izazvanu pandemijom koronavirusa, a ta se saradnja nastavlja i u 2021. godini na realizaciji aktivnosti u implementaciji mjere – Finansiranje dijela minimalne neto plate (u FBiH) za juni i juli 2020. godine", dodao je Mahmutović.

U deset mjeseci (januar - oktobar) prošle godine, prema raspoloživim statističkim pokazateljima, obim industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo bio jeza 15,3 posto manji od obima proizvodnje iz istog perioda predhodne godine, a pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji u KS iznosio je 17,5 posto.

Od 22 djelatnosti prerađivačke industrije KS, u tom periodu  pet djelatnosti su zabilježile rast proizvodnje i to: proizvodnja električne opreme, proizvodnja računara te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja papira i proizvoda od papira, proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja mašina i uređaja, dok je preostalih 17 grana ostvarilo manji nivo proizvodnje.

Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a) koji je registrovan u KS u deset mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2019. bio je manji za 13,8 posto. Kade je riječ o turizmu, broj posjeta Sarajevskom kantonu smanjio se za 80,6 posto, dok je broj ostvarenih noćenja bio manji za 80,3 posto.

Obim vanjskotrgovinske razmjene KS bio je manji za 16,2 posto, smanjeni su uvoz i izvoz, a  došlo je i do pada deficita za 20,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou KS iznosila je 31,4 posto u deset mjeseci lani, što predstavlja rast od 7,5 posto u odnosu na ostvareni stepen pokrivenosti u istom periodu 2019.

U ukupnom izvozu KS najveće učešće zauzima izvoz namještaja i dijelova (252 miliona KM), zatim električna energija (149 miliona KM), metalni proizvodi (89 miliona KM), te meso i mesne prerađevine (77 miliona KM).

Što se tiče uvoza KS, najznačajnije mjesto zauzima nafta i naftni derivati (516 miliona KM), cestovna vozila (236 miliona KM), odjeća (144 miliona KM), medicinski i farmaceutski proizvodi (142 miliona KM), električne mašine i uređaji (140 miliona KM), te metalski proizvodi (129 miliona KM).   

Najveći izvoz iz KS u deset mjeseci prošle godine ostvaren je u Njemačku (214 miliona), Rusiju (117 miliona KM), Hrvatsku (103 miliona KM), Albaniju (63 miliona KM) i Srbiju (78 miliona KM). Najveći uvoz u KS ostvaren je iz Hrvatske (534 miliona KM), Kine (344 miliona KM), Rusije (319 miliona KM),  Njemačke (315 miliona KM), te Italije (260 miliona KM).

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti