Mašinski i metaloprerađivački sektor iz BiH ima primat na tržištu Austrije
Oko 200 kompanija iz Austrije kaže za poslovni portal Akta.ba trgovinski savjetnik Philippe Kupfer je do sada investiralo u Bosnu i Hercegovinu.
Oko 700 kompanija iz Austrije ove godine kontaktiralo je Advantage Austria tražeći informacije o bh. tržištu, bilo da su to informacije o petencijalnim snadbjevačima iz Bosne i Hercegovine ili mogućnostima prodaje austrijskih proizvoda na bh. tržištu.
Trgovinski savjetnik Philippe Kupfer u razgovoru za poslovni portal Akta.ba kazao je kako oko 400 kompanija je u svakodnevnim poslovima sa svojim bh. partnerima, a negdje oko 200 kompanija je do sada investiralo u Bosnu i Hercegovinu.
„Intersovanje postoji za sve sektore kao transport, prehrambena industrija, drvna industrija, tekstilna i kozarska industrija, ali ako se radi o pronalasku dobavljača iz Bosne i Hercegovine, onda primat ima mašinski i metaloprerađivački sektor“, kazao je Kupfer.
Po podacima Agencije za statistiku Republike Austrije u prvih devet mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je izvezla u Austriju roba i usluga u vrijednosti od 414,47 miliona EUR, što predstavlja rast od 13,8 posto u odnosu na isti period prošle godine (EUR 364,25 miliona). Istovremeno je Bosna i Hercegovina uvezla iz Austrije roba u vrijendosti od 283,65 miliona EUR, što također predstavlja rast od 6,6 posto u odnosu na isti period prošle godine (EUR 266 miliona).
Kad se govori o izvozu iz BiH u Austriju, Kupfer kaže kako su prednjačile mašine i prijevozna sredstva u iznosu od EUR 114 miliona (iz ove grupe vodeći proizvodi su električni mašine,aparati i uređaji u iznosu od EUR 46 miliona, a zatim industrijske mašine za opću upotrebu EUR 26 miliona) potom slijedi grupa raznih gotovih proizvoda u iznosu od EUR 109 miliona (obuća EUR 27,68 miliona, odjeća EUR 21,66 miliona, proizvodi od plastike EUR 18,61 miliona, namještaj EUR 11,5 miliona) te grupa proizvoda svrstanih prema materijalu u iznosu od EUR 101 milion (proizvodi od metala oko EUR 50 miliona, proizvodi od nemetala EUR 23 miliona te tekstilni proizvodi (bez odjeće) EUR 14 miliona).
U uvozu iz Austrije u BiH dominira grupa raznih gotovih proizvoda u iznosu od EUR 100 miliona (proizvodi od metala EUR 42 miliona), potom slijede mašine i prijevozna sredstva u iznosu od EUR 79 miliona te proizvodi hemijske industrije u iznosu od EUR 42 miliona (granulati za plastičarsku industriju EUR 14 miliona).
„Austrija je kao što vam je poznato najznačajniji strani investitor u Bosni i Hercegovini. Postoji stalan interes austrijskih kompanija za investiranje u ovaj region. One uzimaju u obzir ne samo BiH kao investicionu destinaciju nego i obližnje zemlje, tako da je konkurencija velika. Znamo da će većina austrijskih kompanija, koja je do sada investirala u BiH, nastaviti to raditi i u idućoj godini. Ima nekoliko konkretnih projekata, svake sedmice dobijamo upite o mogućnosti osnivanja kompanija u BiH“, kazao je Kupfer.
DOBRA SARADNJA U OBLASTI KULTURE I OBRAZOVANJA Austrija posebnu posebna pažnju posvećuje bilateralnim odnosima dvije zemlje, pa tako i kulturi i obrazovanju. Mladi ljudi iz cijelog svijeta, pa tako i iz Bosne i Hercegovine dolaze u Austriju kako bi iskoristili ponudu studija na univerzitetima i visokim stručnim školama. Tokom svojeg studija stječu stručna znanja iz odabranog studijskog smjera i upoznaju jezik, kulturu i radni svijet. S tim stečenim sposobnostima i znanjima predstavljaju izniman potencijal kako za bosansko-hercegovačku tako i za austrijsku privredu. „Studenti iz zemalja koje nisu članice EU-a već tokom studija mogu skupljati praktična iskustva i raditi u austrijskim kompanjama ( u prvom dijelu studija do 10, a u drugom do 20 sati sedmično. Nakon završenog studija mogu tražiti i zaposlenje u Austriji. No mi se nadamo da će ti mladi ljudi nakon završenog studija i stečenih iskustava se vratiti u Bosnu i Hercegovinu i tako ojačati konkurentnost bh. ekonomije“, zaključio je Kupfer. |
E. Ko.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.