Maslac ne pravimo, a dokad ćemo i mlijeko?

19.07.2017. 07:57 / Izvor: Oslobođenje
Maslac ne pravimo, a dokad ćemo i mlijeko?

Domaćim proizvođačima se ne isplati da prave maslac jer je to visokotarifna roba.

Da potražnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kako u svijetu tako i kod nas, raste, to znamo. Isto tako, znamo da je i položaj proizvođača tih proizvoda, u našoj zemlji posebno, sve lošiji, ali nismo mogli ni pretpostaviti da bi nas to moglo odvesti u nestašicu nekog od mliječnih proizvoda. Naime, kako pišu neki evropski mediji, Evropi predstoji nestašica maslaca zbog toga što potrošnja godinama širom svijeta raste, a zbog niske cijene koju dobijaju sve više proizvođača odustaje od ove proizvodnje i od uzgoja krava uopšte.

SUBVENCIJE

Što se tiče proizvodnje maslaca u BiH, tu se stanje neće mijenjati jer mi tu proizvodnju skoro da i nemamo. Kako nam je kazao Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla, maslac je visokotarifni proizvod koji se domaćim proizvođačima ne isplati da prave.

"Za jedan kilogram maslaca potrebno je 10 do 15 litara kvalitetnog mlijeka, pa čak i kada bi proizvođači iz BiH to pravili, ne bi se mogli uklopiti sa cijenama uvoznog maslaca. Naime, za maslac koji se proizvede u nekoj evropskoj zemlji proizvođač dobije poticaj, isto kao i za svaki izvezeni proizvod. Problem kod nas je što proizvođači ne dobijaju nikakve subvencije i onda se radije odlučuju da rade na jeftinijim proizvodima", kazao je Selimović, te dodao kako je u BiH potrebna strategija razvoja visokotarifnih proizvoda kako bi i domaći proizvođači mogli praviti takve proizvode.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS-a Vladimir Usorac tvrdi kako će mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj zemlji svakog dana biti sve manje.

ILEGALAN UVOZ

"Od ukupne cijene mlijeka, od jedne marke, država uzme 17 feninga, trgovci 15, a proizvođač dobije 50 feninga, a još su tu i mljekare i trgovine..., tako da proizvođaču ide samo 40 posto od te ukupne cijene. Zbog toga i imamo stalno smanjenje broja proizvođača, a podaci pokazuju da se proizvodnja čak povećava, što govori da se uvoz mlijeka vrši ilegalno i da se onda takvo mlijeko prikaže kao domaće", kazao je Usorac.

Dugovi poljoprivredi i poljoprivrednicima u BiH su veliki i, kako je rekao Usorac, u narednih pet godina upitno je koliko će se njih više i baviti ovih poslom. Svake godine, kaže on, BiH izgubi 2.000 proizvođača, a i vremenske neprilike utiču na loše stanje u ovoj grani.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti