Metalna i elektro industrija RS-a: Nove investicije i nova radna mjesta

Sektor metalne i elektro industriji u ukupnoj industriji Republike Srpske zauzima značajno mjesto, kako na osnovu učešća u BDP, tako i u učešću u izvozu. Metalna industrija, kroz razvoj malih i srednjih preduzeća, ima tendencije porasta, dok se sektor elekroindustrije u najvećem dijelu zasniva na uslužnim poslovima za poznate svjetske kompanije. U ovoj oblasti je posebno dinamičan razvoj novih proizvoda i tehnologija što je osnovni uzrok zašto nema domaćih privrednih društava. Međutim izuzetno je važno da su poznate kompanije našle interesa da u RS otvaraju svoje pogone.

EDUKACIJA I PROFILISANJE

Direktora Sektora granskih udruženja Privredne komore Republike Srpske, Pero Ćorić u razgovoru za poslovni portal Akta.ba kaže kako je pored ekonomske koristi veoma bitno da se u ovakvim proizvodnim preduzećima edukuju i profilišu novi kadrovi.

"Privredni subjekti prvenstveno u oblasti metalne industrije pokazuju elemente razvoja, kako kroz povećanje obima proizvodnje, broja zaposlenih, tako i kroz tehnološko i kadrovsko jačanje. Veliki broj privrednih subjekata koji su, preko stranih investicija u ovaj sektor, došli do ino tržišta ostvaruju dobre rezultate, a to za posljedicu ima i dinamičniji porast zaposlenih", kaže Ćorić.

Struktura proizvoda i tehnologije u ovom sektoru ima širok spektar. Od konkretnih proizvoda i uspješnosti privrednih društava u kojima se isti proizvode zavisi i njihov plasman na tržištu.

Stoga je kaže Ćorić teško reći šta se najviše proizvodi, ali značajno mjesto zauzimaju proizvodi kao što su kotlovi za centralno grijanje, mehaničke konstrukcije, proizvodi proizvedeni na bazi hladno valjanih cijevi, kao što su građevinske skele, metalni namještaj, transportna ambalaža i sl., alatne mašine, građevinske mašine, čelični odlivci, razni metalni dijelovi koji svoju primjenu nalaze u svim industrijama i niz drugih proizvoda koji su produkt tehnologija metalnog sektora.

"Najviše ovih proizvoda izvozi se na tržište EU, gdje su Italija, Njemačka i Slovenija glavni partneri. Što se tiče elektro sektora glavni proizvodi su dijelovi koji se koriste u automobilskoj industriji, industriji kućanskih aparata, ali i drugim sektorima gdje se koriste kablovski setovi" pojašnava Ćorić.

Metalni sektor ima perspektivu u Republici Srpskoj, s obzirom da privredni subjekti koji već posluju imaju tendenciju rasta i već su postali stabilna i profilisana privredna društva. Na taj način učvršćuju poziciju na tržištu i stvaraju uslove za proširenje istog. To za posljedicu ima i razvoj malih privrednih subjekata koji u perspektivi mogu raditi kao podkoperanti za već razvijenija preduzeća.

ZAKONODAVSTVO U FUNKCIJI INDUSTRIJE

Značajna činjenica je i podatak da je posljednjih godina došlo do tehnološkog unapređenja kupovinom savremene opreme, koja je jedan od preduslova za konkurentnost na tržištu. Veoma bitan je i podatak da se sve više mladih visokoobrazovanih ljudi uključuje u proizvodne aktivnosti, od konstrukcije, tehnologije do rada u proizvodnji sa svojim prednostima koje su u vezi sa poznavanjem informacionih tehnologija.

Ćorić kaže kako sve ovo upućuje i daje realnu osnovu za nove investicije, koje će omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta.

Naglašava kako zakonodavstvo mora biti u funkciji razvoja industrije i ovog sektora.

"Određenih pomaka je bilo, ali je to još uvijek nedovoljno da bi metalni i elektro sektor u ovoj fazi razvoja postali dovoljno jaki ili 'samoodrživi', mada je tržište nemilosrdno i ono je glavni sudija. U svakom slučaju treba omogućiti mobilnost radne snage, s obzirom da je ljudski faktor nezaobilazan u svim procesima, a to se može postići pravilnom selekcijom, za šta je potreban novi Zakon o radu“, kaže Ćorić, pojašjavajući kako opterećenje rada, porezi i doprinosi na lična primanja, moraju biti manji, što bi omogućilo dodatna investiranja u ljude, opremu, marketing i sl.

"Osim toga, mnoga zakonska rješenja, ali i podzakonski akti produkuju troškove. Spisak svih davanja po raznim osnovama je veoma veliki i neophodno je napraviti procjenu uticaja propisa na poslovanje (RIA), a nakon toga praviti zakonska rješenja koja će rasteretiti privredu i povećati njenu konkurentnost."

Smatra kako nije dovoljno samo konstatovati da zakonsko rješenje treba popraviti, nego to treba i realizovati. Dodaje kako tržište sigurno neće čekati godinu, dvije i više da se to desi, već će nemilosrdno eliminisati sve koji se neće moći nositi sa konkurencijom.

"Obzirom da je tržište BiH malo imperativ je poslovanje sa inopartnerima i zbog toga je potrebno da kompletna carinska politika i infrastruktura koja je vezana za ino poslovanje bude u funkciji proizvodnje. Također, prirodna bogatstva, kao što je npr. elektrilna energija, treba staviti u funkciju razvoja industrije, koja će povećati našu konkurentnost, a ne ići sa razmišljanjem da imamo najjeftiniji energent i na taj način dodatno opteretiti, u ovom slučaju, mašinsku industriju, koja je veliki potrošač", pojašnjava Ćorić.

Piše: Elvira Kokor