Mikrokreditiranje poduzetnika direktno doprinosi gospodarskom rastu zemlje

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Mikrokreditiranje poduzetnika direktno doprinosi gospodarskom rastu zemlje

02.12.2019. 12:56 / Izvor: Akta.ba

Prema podacima relevantnih međunarodnih institucija mikrofinansijski sektor u BiH je jedan od najrazvijenijih u svijetu.

Posljednjih godina mikrokreditne organizacije u BiH plasirale gotovo devet milijardi konvertibilnih maraka. Čak 70 posto plasiranih kredita uloženo je u djelatnosti koje generiraju prihod klijentima koji nemaju pristup tradicionalnim načinima finansiranja.

Procijenjuje se da trenutno direktnu ili indirektnu korist od mikrofinansijskog sektora ima više od 600.000 građana BiH.

Privredni razvoj jedne države ocjenjuje se parametrima ekonomskog razvoja, a značajan faktor tog razvoja je poduzetništvo. Jedan od bitnih faktora razvoja poduzetništva je svakako i mikrofinansijski sektor, koje se unatoč svim tim problemima razvija.

Sabina Krivdić iz Visokog, po struci lektorica a po sopstvenom opredjeljenju poljoprivrednica, vlasnica je poljoprivredne proizvodnje Malinica, koja u svom asortimanu pored likera i rakija ima i pekmeze, džemove i med, a svi njeni proizvodi su kako kaže produkt jedne velike ljubavi prema radu i stvaranju.

Sabina se odlučila baviti poduzetništvom ne iz nužnosti već iz potrebe za intelektualnim razvojem, kako kaže uvjek je voljela da za svoj rad u konačnici ima stvarni proizvod, koji ima široku korist i svrhu.

"Mi smo zemlja bogata resursima i sirovinama koje su nekada potpuno besplatne i možete ih iskoristiti, kako bi dobili svoju veću korist. Problem na koji mi nailazimo kroz naše poduzetništvo nisu sirovine ili plasman finalnog proizvoda, naš problem jeste finansiranje. Jedino mikrokreditini sektor danas je spreman da prati rast i razvoj malih poduzetnika, i zahvaljujući njihovom finansiranju moj biznis je sada tu i raste", kazala je Krivdić na panel diskusiji u okviru nedavno održane konferencija "Uloga i značaj mikrofinansiranja", koju je organiziralo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

Mikrokreditiranje prepoznaje značaj malih poduzetnika. Krivdić kaže da se baš kroz to ogleda razlika između bankarskog i mikrokreditnog službenika koji zajedno sa vama sagleda sav vaš potencijal koji imate bilo da je to salon, rasadnik, radionica ili bilo šta drugo, on zajedno sa vama brine o vašem potencijalu i načinu kako ćete moći vratiti dug.

"To je podrška koja je meni bila najveća pomoć kojoj bih se uvijek vratila. Jer oni razmišljaju o tome kako vi možete vratiti dugovanja a da zadržite svoj biznis koji će iz godine u godinu biti samo veći, naravno ako vi to želite", kaže ona.

Namir Džerzović je student ekonomije koji je zajedno sa svojim roditeljima registrirao poljoprivredni obrt za proizvodnju povrća i jagodastog voća, kroz koji je također tražio pomoć mikrokreditnog sektora.

"Obrt smo registrovali  2012. godine i iste godine smo koristili mikrokreditna sredstva za proširenje plasteničke proizvodnje, a već naredne smo investirali u zasade maline na 5 dunuma  zemljišta. U 2017. godini smo malo veći iznos sredstava investirali u smještajne kapacitet u vidu minusnih komora za lagerovanje i pohranjivanje zamrznute maline. Iako se tada desio poremećaj na tržištu po pitanju izvozne cijene maline, koji se odrazio na otkupnu cijenu, mi smo taj problem uspješno uspjeli nadoknaditi kroz druge segmente a sve zahvaljujući mikrokreditnoj podršci", govori Džerzović.

Džerzović je kazao da je potrebno neprestano ulagati u edukaciju kako bi se bilo konkurentno na tržištu. Već sada, zahvaljujući novim iskustivima rade na pribavljanju finansijskog okvira za buduće investicije koje planiraju realizirati u narednoj godini. One se ogledaju kroz ponovno proširenje plasteničke proizvodnje, za koju kaže da je budućnost u našim krajevima.

"Kroz nova kreditiranja doći ćemo do proširenja naših proizvodnih kapaciteta na oko 3.000 m2 zašitćenog prostora te povećanje proizvodnje na otvorenom prostoru, sa sadašnjih 0,7 ha na 1,5 ha, koji će biti pokriveni sistemom protivgradnih mreža i drugih zaštita. Naši očekivani rezultati su proširenje proizvodnih kapaciteta, povećenje ukupnih prihoda na godišnjem nivou te omogućavanje dugoročne proizvodnje", rekao je Džerzović.

Prema pokazateljima preko 70 posto mikrokredita ulaže se u poslovnu djelatnost. 

U ukupnom portfoliju mikrokreditnih organizacija u BiH 66 posto klijenata su osobe koje žive u ruralnim područjima. Od ukupnog broja aktivnih klijenata 44 posto žene.

Čak 98 posto klijenata mikrofinansijskog sektora su fizička lica, koji mikrokreditna  sredstva koriste za poboljšanje uslova života i prve poslovne korake. Podaci agencija pokazuju da je usluge mikrofinansijskog sektora koristilo i 18 posto osoba mlađih od 30 godina, koji su kreditna sredstva iskoristili za pokretanje ili unapređenje postojeće poslovne aktivnosti.

Adema Varaga vlasnica je uspješnog kozmetičkog salona. Svoje prve poduzetničke korake počela je u malom salonu od 20 m2 u kojem je bila i jedina uposlenica, a danas je vlasnica salona od 80 m2 i ima tri uposlenice.

"Moj put ka uspjehu nije bio jednostavan, bilo je tu dosta odricanja ulaganja i padova, ali nikada nisam odustala, sigurna sam da je moja upornost i podrška mikrokreditiranja dovela do onoga što danas imam i na tome sam beskrajno zahvalna", kazala je Varaga.

Pojašnjava kako tehnologije konstantno napreduju, te tjeraju da ulažete u svoje znanje a time i u nove aparete ili proizvode, sve to naravno košta.

"Kada je riječ o kozmetologiji mi u BiH nemamo mnogo edukacija, sve se one uglavnom odvijaju vani i primorani smo znanje i sve aparte tražiti tamo. Nemamo ni podršku države pa niti od obrtničke komore koja bi trebala da je na našoj strani. Primorani smo, a sve kako bi zadovoljili potrebe klijenata, da pomoć tražimo van naših granica. Jedino mikrokreditini sektor je taj koji vam na neki način otvara vrata ka uspjehu. Taj kredit meni nije bio teret jer sam vjerovala da će mi se on trostruko vratiti i tako je i bilo", kazala je Varaga.

Poduzetnici su poručili da se trebaju iskoristita sva iskustva mikrokreditnog sektora kako bi se cijeli ekonomski sistem našao na listi sigurnog i jednostavnog poslovanja.

Mikrokreditini sektor, jasno je, podržava poduzetništvo a ono jača ekonomski rast i razvoj BiH. Na taj način, mikrofinansijski sektor direktno doprinosi smanjenju nezaposlenosti kroz samozapošljavanje, ali i kreiranju novih radnih mjesta unutar djelatnosti postojećih klijenata, te na taj način pokušava doprinijeti ostanku mladih na ovim prostorima.

I.M.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti