Vijesti

Milioni gigavata iz ukroćenog Vrbasa

10.03.2010. 09:27 / Izvor: Fokus

Brzi Vrbas pregradila je lučna betonska brana Hidroelektrane "Bočac" dužine 221 metar i visoka 55 metara.

Voda na dvije turbine od po 5,5 megavat-časova dovodi se cijevima prečnika od pet i po metara, a pad je čak 54 metra. U prošloj godine proizvela je 286 miliona gigavat-časova što je na krajnjoj granici instalisanog kapaciteta. Ova elektrana posluje u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske i jedna je od važnijih kapaciteta.

"Ovakvi objekti jesu vrlo skupi i za njihovu izgradnju koja dugo traje potrebno je ne samo mnogo novca već i dugo i studiozno planiranje, ispitivanje hidrometeoroloških kapaciteta i još mnogo toga. Dokaz mojoj tvrdnji jeste da se u BiH posljednjih dvadesetak godina nije izgradio nijedan ovakav kapacitet. Poznato je da je hidropotencijal rijeke Vrbas iskorišten tek s tridesetak odsto i moraju se čekati neka nova vremena da se na njemu izgradi nešto slično ovoj hidroelektrani. Postoji neka ideja da se gradi "Bočac 2", rade se određene studije i vidjećemo šta će od toga biti. Mi danas zapošljavamo 132 radnika i trebalo bi istaknuti da je od toga preko 30 odsto visokoobrazovana radna snaga, odnosno elektro i mašinski inženjeri. Za posljednje četiri godine od kada sam ja na čelu elektrane bilježimo dobre poslovne rezultate, odnosno poslujemo sa ostatkom dohotka", rekao je Nedeljko Kesić, direktor Hidroelekterane "Bočac".

Obilazeći elektranu vidjeli smo ogromne mašine, tako velike da čovjek u njihovoj blizini izgleda tako malen i beznačajan. Ni buka nije zanemarljiva, a šum vode koji pada na turbine jeste zaglušujući. Zaposleni rade užurbano pa nam rekoše da je to ovdje normalno, jer se o svemu treba voditi računa i neprestano kontrolisati mnogo parametara. Stručni kadar elektrane savjesnim radom uspijeva vršiti redovne remonte mašinskih postrojenja, a samo posljednji remont koji je završen u oktobru prošle godine koštao je približno milion KM.

U ovoj elektrani ističu da je veliki problem smeće koje Vrbas donosi na branu centrale i da se mora raditi na razrješenju tog problema. Ni postavljene zaštitne mreže nisu u stanju da spriječe ogromnu količinu uglavnom plastične ambalaže koju rijeka donosi. Ovaj problem nije problem samo onih koji žive u slivu rijeka već velika nevolja vremena u kojem živimo. Zaposleni u centrali apeluju na sve da čuvaju rijeku i njene obale, jer zagađivanje vodotokova jeste opasno po zdravlje svih stanovnika.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti