Milionski gubici zbog kašnjenja u gradnji autoputa
Kašnjenja, namještanje tendera, afere oko odabira
kompanija za izvođenje radova, samo su neki od problema koji prate
izgradnju autocesta u BiH. No, najveći među problemima je uplitanje
različitih političkih interesa.
Od predviđenih 336, Bosna i
Hercegovina je do sada izgradila oko 40 kilometara autoputa na koridoru
5c. Ovaj najveći i najvažniji projekat saobraćajne infrastrukture od
samog je početka, odnosno 2004. godine, nailazio na prepreke, najčešće
one političke prirode, jer su stručnjaci iz svih oblasti vrlo brzo
obavili svoj dio posla.
Upravo zbog politike ugroženi su rokovi i
termini, tvrdi bivši ministra prometa i komunikacija BiH Božo Ljubić,
koji je danas član parlamentarne komisije za saobraćaj i veze.
"Ko će odgovarati za kašnjenje projekta
ako se ne pristupi izgradnji ovoga koridora na temelju pripremljene
dokumentacije i plaćene? Ko će odgovarati za poskupljenje projekta, koje
neminovno nastaje izmještanjem trase? Ko će platiti za troškove
eksploatacije? Ko će odgovarati za sredstva koja su već plaćena za
glavni projekat?“, pita Ljubić.
Još jedan član
parlamentarne komisije - Šemsudin Mehmedović vjeruje da gradnju autoputa
kroz BiH konstantno prate različite opstrukcije.
"Počev
od općinskih administracija, kantonalnih, entitetskih, do državnih -
ako ima neko od državnih institucija da vrši opstrukciju, koje su možda
najmanje nadležne u svemu ovome - da ih identificiramo i da kažemo: ’Ti
su krivi zbog toga što nemamo intenzivniju gradnju autoputa na koridoru
5c.’“, kaže Mehmedović.
Na dijelu koridora 5c koji
prolazi kroz BiH do sada je završena samo jedna dionica od 37 kilometara
od Kaknja do Jošanice. Trenutno su u izgradnji dvije dionice: Kakanj -
Drivuša u dužini od 16 kilometara, i Jošanica - Vlakovo u dužini od osam
kilometara. Takođe, osigurana su kreditna sredstva za gradnju još tri
dionice čija je dužina oko 50 kilometara.
"Konkretna
realizacija same izgradnje definirana je također ugovorima sa EBRD-om i
EIB-om i u nadležnosti je federalnih institucija izvršne vlasti, odnosno
po osnivanju javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, koja je
investitor projektnih dionica“, navodi ministar prometa i komunikacija BiH Rudo Vidović.
Zatezne kamate 2,9 miliona eura
Što
se tiče finansiranja gradnje autoputa na koridoru 5c kroz Federaciju
BiH, zahvaljujući kreditnim aranžmanima, operativno je skoro 500 miliona
eura. Operativna su i sredstva za sarajevsku obilaznicu, a za dio puta
kroz RS zatraženo je sklapanje javno-privatnog partnerstva.
Iako
postoji novac, ne gradi se dovoljno brzo, a BiH zbog svega mora da plaća
penale, upozorava ministar finansija Dragan Vrankić.
"Ukupno
smo dosad na koridoru osigurali sredstava 383 miliona eura. Dosad je
potrošeno 79 miliona eura. Procenat neiskorištenosti je 21,1 posto.
Platili smo zateznih kamata do 1. 9. 2011. dva miliona i 900 tisuća
eura. Od toga na zaobilaznici Sarajevo 924 tisuće, a na koridoru mimo
ove obilaznice dvije milijarde i 12 miliona“, kaže Vrankić.
Najveći
problem sada predstavlja gradnja sarajevske obilaznice. Pored niza
afera i problema vezanih za projektne studije, izgradnja obilaznice oko
Sarajeva prema Mostaru trebala je početi 2007. godine.
Slovenska
kompanije SCT, koja je izabrana za izvođača radova, otišla je u stečaj.
Za milionske gubitke iz budžeta još uvijek niko nije odgovarao.
"Ja
sam bio u Parlamentu Federacije kada smo davali saglasnost na
zaduživanje oko zaobilaznice oko Sarajeva. Ovo je najbolji primjer kako
se ne treba raditi. Ja nisam u Parlamentu Federacije šestu godinu, a evo
i danas govorimo o zaobilaznici oko Sarajeva“, navodi član parlamentarne komisije za saobraćaj i veze Šemsudin Mehmedović.
Takođe, u lokalnim zajednicama misle da se prilikom
izrade idejnog plana malo kontaktiralo sa njima. Načelnik opštine Žepče
Mato Zovko, jedne od lokalnih sredina kroz koje će ići autoput, tvrdi da
se idejni plan koji se tiče tog dijela puta prije nekoliko mjeseci
ponovo promijenio, tako da sada ne odgovara građanima Žepča.
"Imam
osjećaj da taj ko predlaže ili nije bio nikad ili nije prolazio. Nećete
vjerovati da ta trasa je predložena kroz pola Žepča“, tvrdi Mato Zovko.
Dugo
se riješavao i problem pravca kroz koji koridor ide kroz Hercegovinu, a
još uvijek je nejasno šta će biti sa imovinsko-pravnim odnosima na tom
području.
"Ako se vratimo unatrag, sada znamo, a
struka je znala i uvijek, da trasa ne ulazi u povijesnu jezgru Blagaja,
niti je ikada ulazila, a danima se o tome pisalo i rušena je osnova
trase iz idejnog projekta. Ne uništava se bitno poljoprivredno zemljište
na prostoru Blagaja - i to se znalo i onda, ali je to bio neki element
kojim se rušila ta trasa“, navodi Boro Puljić iz kompanije EKOPLAN.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
-
Općina Žepče
Stjepana Radića 1 72230 Žepče -
JP Autoceste F BIH, d.o.o. Mostar
ul. Adema Buća 20 88000 Mostar -
Parlamentarna skupština BiH Sarajevo
Trg Bosne i Hercegovine 1 71000 Sarajevo -
EBRD BiH Sarajevo
Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo -
Parlament Federacije BiH Sarajevo
Hamdije Kreševljakovića br. 3 71000 Sarajevo -
Ecoplan d.o.o. Mostar
Dr. Ante Starčevića bb. (zgrada INTEGRA IV kat) 88000 Mostar