Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Miljević: Zelena ekonomija u BiH je neodrživa

05.01.2021. 11:49 / Izvor: Akta.ba

Ključ uspjeha zelene ekonomije u BiH je u prvom redu u spoznaji da je postojeće stanje neodrživo i da se mora mijenjati. Tek nakon toga možemo govoriti o tome kako to uraditi, rekao je za Akta.ba Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za energetsku ekonomiju.

"Nažalost u BiH još nije sazrelo vrijeme niti u političkim strukturama, a niti u javnom mijenju da se ova tema stavi u ključne prioritete društva iako su gotovo svi u svijetu ovo prepoznali kao najvažniju stvar ne samo za budući rast i razvoj nego i kao osnovu za uspješan oporavak nakon pandemije", naglasio je Miljević.

BiH proizvede godišnje cca 5, 7 Mtoe energije, a potroši 7,4 Mtoe. Najviše energije u BiH se troši u zgradarstvu odnosno za grijanje i hlađenje oko 55 %, 25% se odnosi na proizvodnju električne energije, a 20% potrošnje otpada na transport.

"S obzirom na poštrošnju energije BiH je zemlja koja troši najviše energije po jedinici društvenog proizvoda u regionu Zapadnog Balkana i nalazimo se čak ispod svjetskog prosjeka što znači da raspoloživu energiju koristimo neracionalno tj. rasipamo je", pojasnio je stručnjak za energetsku ekonomiju.

Zelena ekonomija se zasniva na korištenju isključivo obnovljivi izvora energije, a u sebi uključuje i pojam cirkularne ekonomije tj. smanjenje zagađenja okoliša, smanjenje otpada i njegovo recikliranje za ponovnu upotrebu.

"Da bi se počelo poslovati po principima zelene ekonomije potrebno je prvo definisati vremenski period u kojem će se odustati od korištenja prljave energije, razviti sistemi za podsticanje upotrebe OIE, početi naplaćivati troškovi zagađenja kako bi se destimlisalo zagađivanje i razviti čitav niz mjera i aktivnosti koje bi dovele do toga da privreda i građani pređu na zelenu ekonomiju", istakao je Damir.

Od svih obnovljivih izvora energije u BiH se najviše koristi hidroenergija i to za proizvodnju električne energije.

"U proizvodnji električne energije hidroenergija učestvuje sa otprilike 35-40 % u zavisnosti od godišnjih padavina, dok energija sunca i vjetra učestvuje sa svega 3 %. Drvo i bio masa se takođe smatraju obnovljivom energijom i oni su jako puno zastupljeni u BiH kada je u pitanju grijanje", rekao je stručnjak za energetsku ekonomiju.

Nedovoljna iskorištenost potencijala sunca i vjetra

U našoj zemlji nisu dovoljno iskorišteni potencijali sunca i vjetra.

"Sa ekonomskog aspekta u BiH je minorno korištenje potencijala sunca i vjetra koji su okolišno najprihvatljiviji, a sa okolišnog aspekta prekomjerno i nepovratno uništene vodne potencijale sa sumnjivim ekonomskim koristima odnosno u krajnjoj liniji sa društveno - ekonomskom štetom koja je veća od koristi", pojasnio je Miljević.

Ulaganje u obnovljivi izvori energije u BiH je minimalno.

"U OIE ulažu državne elektroprivrede i to jako malo s obzirom da glavni oslonac proizvodnje električne energije čini ugalj. Pored toga, privatni sektoru ulaže u OIE, ali gotovo isključivo zbog enormno velikih podsticaja koje dobijaju iz sredstava koje građani plaćaju kao naknadu za OIE uz svoje račune za struju. Zbog takve nakaradne politike podsticaja napadnuti su gotovo svi riječni tokovi u BiH", naglasio je Damir.

Ulaganjem u zelenu ekonomiju smanjuje se zagađenje 

Problem zagađenja zraka bi se jednim djelom smanjio ulaganjem u zelenu ekonomiju.

"S obzirom na to da energija sunca i vjetra ne proizvodi zagađenje prelazak na proizvodnju i korištenje električne energije iz sunca i vjetra značajno bi smanjio zagađenje u industriji i domaćinstvima, dok bi elektrifikacija grijanja i transporta imala također uticaj na značajno smanjenje zagađivanja. Nakon toga ostaje još problem riješavanja otpada i odpadnih voda gdje bi se kroz reciklažu i odgovarajući tretman opet došlo da smanjenog zagađivanja zraka i okoline uopšte", rekao je Miljević.

Zapadne zemlje kao i neke zemlje dalekog istoka kao što je Butan mogu poslužiti kao odličan primjer ulaganja u zelenu ekonomiju.

"EU je kao svoj cilj postavila da do 2050. godine bude karbonski neutralna tj. da sva ekonomija bude zelena ekonomija. Načini kako se to radi su mnogobrojni i u sebi uključuju oporezivanje zagađivača i korištenje tih sredstava za razvoj zelene ekonomije, poreske olakšice, direktna budžetska izdvajanja i razne vrste stimulacija za građane i privredu kao i ulaganje značajnih sredstava u inovacije, digitalizaciju i razvoj novih tehnologja koje će pospješiti rast zelene ekonomije", zaključio je Damir Miljević.

E.O.

 

 

 

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti