Milka Mumović o energetskoj tranziciji: BiH ne treba biti mimo svijeta

Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je inicijativu za zemlje Zapadnog Balkana za pomoć regijama u tranziciji, za koju već imaju podršku Svjetske banke, potvrdila je Milka Mumović iz Sekretarijata.

Ona je prošle sedmice bila učesnik VII Savjetovanja o energetici koje je održano u Sarajevu, a govorila je o niskokarbonskom razvoju zemalja Zapadnog Balkana.

Da bi sve to postiglo, EU je već pripremila projekat, tj. platformu za rudarske regije u tranziciji koja ne bi trebala da ostavi ljude bez perspektive. 

"To je  svrha platforme za rudarske regije u tranziciji", poručila je ona.

Kako je kazala, prvi inicijalni sastanak se održao prošle sedmice i interes Bosne i Hercegovine je da bude aktivno uključena, da se pripremi i da gleda naprijed sa dugoročnom vizijom.

Istakla je da odaziv rudnika i institucija bio dobar. Pokazali su veliki interes, ali ono što je uočljivo jeste da je prisutan strah.

“Napuštanje rudarenja, pogotovo tamo gdje je to postalo ekološki neodrživo, mora se podržati na način da to ne postanu veliki socijalni slučaj", kazala je Mumović.

Na pitanje moderatora, Vedada Suljića iz CETEOR-a, kako regije poput Gacka, Kaknja i Ugljevika mogu biti dio ove priče i koje su koristi, Mumović kaže da je pokrenuta inicijativa Energetske zajednice koja će podržati projekte tamo gdje postoji volja.

To znači da zemlja treba ići u smjeru koji će smanjiti potrošnju uglja i jasno ispuniti zaduženja.

"Cilj ove platforme i jeste da regije u kojima se proizvodi ugalj, ne budu društveno marginalizovane, da to ne budu mjesta zapuštena u socijalnom i razvojnom smislu, već da im se pruži druga šansa. Ali, da bi se bilo šta uradilo, ta regija i zemlja općenito, treba da ima viziju, traži rješenje i pokaže inicijativu", napominje Mumović.

Navodeći konkretan primjer gdje je neka zemlja započela proces tranzicije i uspjela u tome, to je termoelektrana na ugalj u Makedoniji koja je bila trošak za sve njene građane.

"Sada će na toj površini gdje se ona nalazila proizvoditi električna energija iz solarnih panela uz podršku Svjetske banke. Aktivnosti već teku, jer gdje ima volje, ima i načina", navodi ona.

Mišljenja je da u BiH ima dovoljno “glava” koje razmišljaju u tom smjeru, samo se treba osloboditi zarobljenosti. 

"Mi smo u 21. vijeku. Donose se odluke koje će odlučivati način života ljudi na ovom području za sljedećih 30 godina. U tom smislu, oni koji donose odluke trebaju kako na ličnom, tako i na nivou firme, šire lokalne i društvene zajednice, da stvari posmatraju na taj način", istakla je Mumović.

Navela je i da imaju obećanje Energetske zajednice da formiraju jedno tržište električne energije koje će se može mjeriti sa evropskim. U tom smislu aktivnosti su iste sa svim članicama, samo što aktivnosti negdje idu brže, a negdje sporije. U Srbiji berza već funkcioniše, u Crnoj Goroj su javili da trebaju strateškog partnera, u Makedoniji također.

Kada je riječ o načinu razmišljanja u zemljama Zapadnog Balkana, Mumović kaže da Srbija i Sjeverna Makedonija dijele isti entuzijazam da pokrenu stvari .

"Bosna i Hercegovina je jedina kojoj su uvedene sankcije, što nije dobro za njen imidž. Dakle, preuzela je obavezu koju nije ispunila. Zato je tokom pregovora potrebno da se dobro usaglasi šta je to realno i distupno",ističe ona, dodajući da je energetika biznis koji traje decenijama i ne treba u njega ulaziti za brze pare, već dugoročno.

Napominje da Strategiju treba praviti na duge staze znajući sva pravila igre.

“Ako smo član Energetske zajednice, kao što jesmo, onda smo njoj pristupili jer računamo na to da od nje možemo imati podršku u onome što svakako treba da se uradi. BiH ne treba da bude mimo svijeta", smatra ona.

Na pitanje kako ispred Energetske zajednice ocjenjuju napore Bosne i Hercegovine i koliko poduzima konkretne korake u tom smjeru, Mumović kaže da BiH ne može integrisati tržište sa zemljama Evropske unije, ako nemaju iste startne uslove.

"Tu mislim da cijenu ugljen-dioksida, ako evropske zemlje imaju tu cijenu uračunatu, a mi nemamo, to nije fer trgovina. Otvara se jedno veliko pitanje segregacije tržišta na koje se očekuje odgovor. Evropska komisija je prepustila inicijativu Energetskoj zajednici da pokuša da nađe odgovor i rješenje", kaže ona.

Govoreći o Zapadnom Balkanu u narednih 30 godina, za kraj je poručila da vjeruje da ćemo živjeti u sredini koja će biti manje zagađena, jer nećemo zavisiti od velikih sistema i da će tehnologija naći odgovore.

"Mladi hoće svjež vazduh, drugi život, a ta 2050. godina je njihov život", poručila je Mumović.

S.B.