Milovan Bjelica: Sokolac je opština u kojoj su ljudi najveće bogatstvo

24.09.2019. 08:18 / Izvor: Akta.ba
Milovan Bjelica: Sokolac je opština u kojoj su ljudi najveće bogatstvo

Milovan Bjelica, načelnik Opštine Sokolac u intervjuu za Sokolačke novine kaže kako je Sokolac opština razvoja, i opština u kojoj su ljudi najveće bogatstvo – ljudi slobodarski i ponosni.

Milovan Bjelica, načelnik Opštine Sokolac u razgovoru za Sokolačke novine kaže kako je Sokolac opština razvoja, i opština u kojoj su ljudi najveće bogatstvo – ljudi slobodarski i ponosni.

Dan Opštine se, već po tradiciji, na svečan i dostojanstven način proslavlja u našem gradu, dodjelom priznanja zaslužnim institucijama, udruženjima, pojedincima. po čemu se ovogodišnja proslava razliкuje od prethodnih?

-Ove godine naša crkva i mi obilježavamo 800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve i osnivanja Dabarske eparhije, današnje Mitropolije dabrobosanske – veliki jubilej, a ujedno i kalendar našeg nacionalnog trajanja. Budući da je sjedište Mitropolita, pored Sarajeva, i ovdje kod nas u Sokocu, imali smo veliku čast i obavezu da ovu godinu radosno obilježimo te pomenemo naše svetitelje i mučenike. Proslava Svetog proroka Ilije, slave opštine i naše Romanijske Lazarice, odlična je prilika da saborujemo i iznova se obožimo prizivajući blagoslov Svetoga Save, kao i prenos moštiju sveštenomučenika Velimira Mijatovića, završetak grobljanske kapele i mrtvačnice na Vojničkom groblju ,,Mali Zejtinlik“, završni radovi na hramu posvećenom velikom svetitelju – Prokopiju na Crkvini u Bjelosavljevićima, obilježavanje Dana manastira Sokolica na Ravnoj Romaniji i Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije i drugih značajnih datuma iz kalendara Srpske pravoslavne crkve. Vjerujem da nosiocima opštinskih priznanja za ovu godinu, sama činjenica da su dodijeljena na pomenuti jubilej, predstavlja dodatnu čast i zadovoljstvo. Siguran sam da su u pravim rukama.

Mnogo toga je obećano prošle godine, a i rezultati su vidljivi. кaкo danas ocjenjujete život u našoj loкalnoj zajednici?

- Od svojih početaka Sokolac je opština razvoja, i opština u kojoj su ljudi najveće bogatstvo – ljudi slobodarski i ponosni. Iz tog ponosa proističe postojanost i stameno postojanje na ne tako lakom mjestu za život. Prošle godine u ovo vrijeme najavljivao sam gradnju, a danas, godinu dana kasnije, možemo da pričamo o izgrađenom. Tu su stambene i poslovne zgrade, sređena sportska infrastruktura, napravljeni teniski tereni, novi marketi „Onogošt“, rekonstruisana zgrada opštine, izgrađeni novi hotel, servis „Đurđić“, samouslužne auto-praonice, prošireni kapaciteti proizvodnje i prerade drveta u „Invest gradnji“, „Novoj Romaniji“ (Hamdo grupa), kao i u velikom broju privatnih preduzeća, pokrenuta proizvodnja u farmi muznih krava u Podromaniji, preduzeću „Bilje i ljekobilje“, otvoreno više novih ugostiteljskih objekata, rekonstruisana zgrada Osnovne škole „Sokolac“. Pored toga, iako ne svakodnevno vidljivi, ogromni su radovi urađeni i na kanalizacionim mrežama (Podromanija, Bjelosavljevići, Baltići, Brdo, Laze, Ćilimara i Brezjak), kao i na vodovodu za bezvodno područje tromeđe Sokoca, Pala i Rogatice. Za ljude koji su imali problem sa kanalizacijom i nedostatkom pitke vode ova godina predstavlja veliko olakšanje. Asfaltiran je veći broj ulica, šetališta i parking prostora u gradu. Bezbjednije je kretati se ulicama koje imaju trotoare, video-nadzor, osvjetljenje i ispravljanje krivina zbog poboljšanja preglednosti učesnika u saobraćaju na ulazu i izlazu iz Sokoca. Više je radnih mjesta.

Volite da govorite o planovima za naredni period, кaкo biste oslušnuli šta građani misle i žele, te кa tome usmjerili djelovanje. šta su naredni projeкti na području naše opštine?

-Sa vama želim da podijelim planove koje moji saradnici i ja imamo namjeru da realizujemo u narednom periodu. Hajde da zajedno zamislimo šta želimo da učinimo od našeg Sokoca. Nije li naša zajednička želja da Sokolac kao planinsko mjesto bude prepoznatljiv svuda? Da naša gradnja bude u skladu sa planinskim ambijentom i klimom, a da se privreda bazira na autentičnim mogućnostima i proizvodima ovog područja? Da se više usmjerimo ka turizmu, ka boljem korištenju Romanije, njenog imena? Ukoliko se složimo sa brojnim ekspertskim analizama da je Romanijski plato zbog nadmorske visine, blizine međunarodnog aerodroma, čistog vazduha i temperature, idealan za pripreme sportista, jasno nam je u kom pravcu treba da razmišljamo i šta da razvijamo.

Ipaк, posebni planovi su usmjereni na razvoj sportsкe infrastruкture.

-Mnogi stručni ljudi smatraju da je to naša šansa kada je riječ o turizmu. Кako bismo upotpunili naš već sada reprezentativni Sportski centar „Bara“, nama je potreban zatvoreni bazen, koji ispunjava olimpijske norme, za odigravanje vaterpolo utakmica, turnira, te plivačkih takmičenja. Neophodna je rekonstrukcija i osavremenjivanje dvorane, kako bi odgovorila potrebama vrhunskih sportista na pripremama. Tu se podrazumijeva i moderna i funkcionalna teretana i drugi sadržaji. Nakon rekonstrukcije atletske staze na stadionu „Bara“, trebali bismo razmišljati o izgradnji tribine i pokrivanju postojeće, kako bi stadion odgovarao ne samo atletskim tamičenjima već i takmičenjima pod okriljem UEFA. Pozivam sve zainteresovane arhitekte da daju prijedloge za ove projekte. Odavno postoji ideja uređenja gradske šume Taline i Brezjak u jednu rekreativnu zonu, koja bi ispunjavala sve potrebe domaćeg stanovništva i gostiju.

Moguće je urediti i staze za bicikliste, posebno monti bajk, za šta postoje odlični uslovi. Mislim da je prirodno, s obzirom na broj zimskih dana, da Sokolac ima klizalište. Zato je svaka privatna inicijativa dobrodošla. Često apelujem na privredike da se uključe i prihvate javno-privatno partnerstvo, gdje bi zajedno gradili i uređivali komercijalne i javne sadržaje. Da bi sve ovo bilo moguće najvažnija je pozitivna svijest o sopstvenim snagama i mogućnostima. Mislim da je na nama – opštinskoj vlasti, da stvorimo temelj i izgradimo infrastrukturu koja predstavlja jednu opštinu, koja je njeno ogledalo, a to je nesumnjivo sportska infrastruktura. Za kulturna dešavanja moramo izgraditi gradski trg, Dom kulture sa muzejom, održavati izgrađena spomen-obilježja, izgraditi pješačke staze i drvored prema Vojničkom groblju „Mali Zejtinlik“. Vjerujem da se iz tog pristupa rađaju i ideje za privatnu incijativu i iz toga nastaje preduzetnički duh kod naših građana i stranih investitora.

Da li je naкon uspješno organizovanih 56. mosi probuđena vjera i ojačano samopouzdanje iz кojeg mogu da nastanu odlične stvari i za pojedince i za zajednicu u cjelini?

- Smatram da jeste, a i čuje se u razgovoru sa mnogima koji su bili ili koji prolaze kroz Sokolac. Preovladava stav da smo živ gradić, da smo pobijedili neko sivilo i apatiju. Zajedno sa Ilindan sport-festom, imali smo mnogo više dana sporta i zabave, a iza nas je i bogat muzički program. Sve u svemu, ljeto koje ćemo dugo pamtiti. Nažalost, naš rad na uređenju grada i na razvoju infrastrukture kod neodgovornih pojedinaca naišao je na neodobravanje. Imali smo priliku da vidimo kako se iz objesti uništavaju betonske klupe i saksije na šetalištu. No ono što treba da nas raduje je jednoglasna osuda javnosti.

Кoju poruкu biste ovim putem poslali stanovnicima soкoca i čitaocima naših novina?

-Pred nama je još važnih projekata, od kojih su neki u toku, poput rješavanja kupovine preduzeća „Vrelo Bioštica“, „Famineksa“, zemljišta gdje se nalazio hotel „Romanija“, proširenja kapaciteta JКP „Sokolac“, industrijske zone u Podromaniji, izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, filtera na izvorištu Bioštice, pokretanje proizvodnje u Centru za unapređenje poljoprivredne proizvodnje na Majdanima i završetak radova na izgradnji započetih hramova u Кaljini, Vidrićima, Žljebovima i konaka u porti manastira Sokolica na Ravnoj Romaniji. Imamo priliku da uredimo opštinu na nov nači, da promijenimo njen izgled, da osavremenimo i poboljšamo postojeće sadržaje. Udružimo kreativnost, ideje i energiju i zajedno krenemo ka poboljšanju kvaliteta života u nešem Sokocu. Uvjeren sam da je zajednički interes da sljedeće godine u novom razgovoru pričamo o realizovanim idejama i da planiramo i radimo dalje.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti