Mirsad Jašarspahić: Trebaće dvije godine da se vratimo na nivo prije pandemije

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Mirsad Jašarspahić: Trebaće dvije godine da se vratimo na nivo prije pandemije

27.04.2020. 08:37 / Izvor: Nezavisne novine

Predložene mjere Vlade FBiH i ostalih nivoa vlasti uz usvajanja prijedloga poslovne zajednice bi se mogle zvati planom spasavanja bh. privrede, i to samo u slučaju promptnog djelovanja. Tek nakon toga možemo govoriti o promjeni mjera od karaktera sanacije ka razvojnom karakteru, kaže u intervju za "Nezavisne" Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH.

 

Rekao je i da je po podacima kojima raspolažu trenutno smanjen broj zaposlenih za oko 22.000, što je direktna posljedica nastale situacije.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju i mjere koje su uslijedile zbog virusa korona i kako to utiču na privredu?

Bliže gledajući, kompanije svih sektora industrije očekuje iznimno težak period, a nakon značajnog pada poslovanja u martu očekivanja su da će april i maj biti najteži. Ukoliko kriza s virusom korona počne jenjavati u narednih mjesec dana, trebat će nekoliko mjeseci da kompanije počnu poslovati u punom kapacitetu. I pored svih problema, firme se grčevito bore da sačuvaju radnu snagu, koja je uslov za dalje poslovanje. Bez kvalitetne podrške svih nivoa vlasti u BiH, bojimo se da bi mnoge firme prerađivačke industrije mogle doći u situaciju da veći broj radnika pošalju na biro.

Hoće li doći do masovnijeg otpuštanja radnika?

Nadamo se da do takvog scenarija neće doći. Vjerujemo da će Vlada FBiH i vlade kantona donijeti mjere podrške poslovnim subjektima koje će pomoći da se prebrodi kriza, sačuvaju radna mjesta i osigura nastavak proizvodnje.

Kakve su, po Vašem mišljenju, predložene mjere Vlade FBiH?

Predložene mjere Vlade FBiH i ostalih nivoa vlasti uz usvajanje prijedloga poslovne zajednice bi se mogle zvati planom spasavanja bosanskohercegovačke privrede, i to samo u slučaju promptnog djelovanja. Tek nakon toga možemo govoriti o promjeni mjera od sanacije ka razvojnom karakteru. Zbog nastale situacije očekuje se pad BDP-a u ovoj godini od minimalno pet posto. Ako firme, prvenstveno izvozno orijentisane, uspiju da sačuvaju svoje mjesto u globalnim lancima snabdijevanja, u sljedećoj godini bi se mogao opet očekivati blagi rast od tri do četiri posto, što znači da će nam trebati dvije godine da se vratimo na nivo od prije nastanka ekonomske krize uzrokovane pandemijom korona virusa.

Šta očekujete od seta mjera koje je donijela Vlada FBiH, hoće li one biti dovoljne?

Prijedlog zakona o ublažavanju ekonomskih posljedica, koji je Vlada FBiH poslala u parlamentarnu proceduru, je osnova koju treba poboljšati i usvojiti kako bi pomoć što prije došla firmama. Očekujemo da Vlada FBiH i vlade kantona pomognu firmama tako što će subvencionirati minimalnu plaću s pripadajućim doprinosima za sve mjesece dok traje kriza, počev od marta. Iznos za subvencioniranje od 244,85 KM, koji je u ovom prijedlogu zakona predviđen, znatno je manji od iznosa koji će radnici ostvariti na birou i nedovoljan je za prevazilaženje ovako teškog stanja. Vlade u pojedinim kantonima su najavile podršku firmama, što je dobar pravac kretanja, tj. da uz federalnu i vlade kantona urade programe subvencija za firme. Očekujemo od Vijeća ministara da pomjeri plaćanje PDV-a na zadnji dan u mjesecu i da kroz carinsku politiku osigura jeftinije sirovine za bh. proizvodne kompanije, te moratorij na kredite za fizička i pravna lica (iako je Vlada FBiH donijela zaključak i dala uputu Agenciji za bankarstvo FBiH, još se na terenu ništa ne dešava). Banke veoma različito tumače moratorij i u skladu sa svojim interesima uslovljavaju firme. Prošlo je više od mjesec dana od dostavljanja prijedloga mjera ispred kriznog štaba privrednika pri Privrednoj komori FBiH. Mislim da se moralo reagovati urgentnije, jer su efekti većine mjera koje je Vlada FBiH koncipirala kroz Prijedlog zakona o ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije u direktnoj proporciji s brzinom odziva.

Gdje su najveći problemi?

Najveći problem su, čini se, sirovine i repromaterijali. Analize pokazuju da veliki broj kompanija bilježi pad zbog nedostatka sirovina te problema s transportom.

Kako to utiče na privrednike i koji su načini da im se pomogne?

U koordinaciji s kantonalnim privrednim komorama svakodnevno se komunicira s kompanijama i na osnovu stanja s terena nadležnima se dostavljaju prijedlozi za ublažavanje problema. Olakšavanje problema transporta robe koje su imale bh. firme, inicijativa za mogućnost kabinske izolacije, postupanja inspekcije, donošenje moratorija na kredite za pravna i fizička lica, formiranje fonda za pomoć kompanijama, obezbjeđenje novih povoljnih kreditnih sredstava, pomjeranja roka za plaćanje PDV-a, samo su neki od mnogobrojnih prijedloga koji su ispred Privredne komore FBiH predočeni nadležnim institucijama svih nivoa vlasti u BiH.

Imate li podatke koliko radnika u FBiH u realnom sektoru je trenutno na prinudnim godišnjim odmorima, koliko ih je ostalo bez posla?

Prema podacima kojima raspolažemo, trenutno je smanjen broj zaposlenih za oko 22.000, što je direktna posljedica nastale situacije. Najveći dio firmi je već iscrpio mogućnosti internih rezervi u smislu prinudnog korištenja godišnjih odmora ili nekih drugih mogućnosti internih preraspodjela.

Kakva je situacija po sektorima?

Metalna, elektro i automobilska industrija je prednjačila u izvozu i u FBiH je zapošljavala više od 30.000 radnika. Radi se o većinski izvoznoj grani. Glavna tržišta su Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija i ostale zemlje EU. Obustavljene su ili stornirane narudžbe i ugovori zbog pandemije u zemljama u koje se izvoze, zaustavljene su isporuke gotovih proizvoda 80 posto, obustavljen je ili otežan dolazak do potrebnih sirovina. Većinski izvozno orijentisana je i tekstilna i kožarska industrija, koja je niskoakumulativna industrijska grana u FBiH, a zapošljava oko 22.000 radnika. Radi uglavnom lohn poslove. Glavna izvozna tržišta su Italija, Francuska i druge zemlje EU. S obzirom na to da repromaterijale obezbjeđuje naručilac, u većini kompanija je došlo do njegovog nedostatka. Takođe, više od 80 posto isporuka je obustavljeno. Industrija namještaja spada u jedinu granu koja je ostvarivala suficit u vanjskoj trgovini BiH. Radi se o velikom broju kompanija, malih, srednjih i velikih, koje zapošljavaju blizu 20.000 radnika. Glavna tržišta su zemlje EU (Njemačka i dr.), a obustavljene su ili stornirane narudžbe i ugovori. Problem je i u hemijskoj industriji s obzirom na to da se repromaterijal uvozi pa je kod većine kompanija evidentan nedostatak repromaterijala, a i u farmaceutskoj industriji kompanije imaju problem s njegovom nabavkom. Što se tiče građevinske industrije, gradnja je smanjena na minimum, a tražnja za građevinskim materijalom je gotovo stala. Smanjen je obim radova, a poslovanje otežano zbog obezbjeđenja sigurnosno-zdravstvenih uslova. U gubicima je i šumarska industrija. Potražnja za drvnim sortimentima je manja, što je posljedica smanjenja obima u proizvodnji industrije namještaja. Turizam i ugostiteljstvo od početka godine bilježe pad prihoda, a od početka pandemije u martu poslovanje je smanjeno za 95%. Uslužne djelatnosti zapošljavaju značajan broj radnika, a mnogo firmi ne radi. I u transportu veliki broj firmi ne radi, a firme koje rade posluju otežano i sa smanjenim kapacitetom.

Koji su načini da se, nakon ovoga, oporavi privreda?

Predložene mjere Vlade FBiH i ostalih nivoa vlasti uz usvajanja prijedloga poslovne zajednice bi se mogle zvati planom spasavanja bh. privrede, i to samo u slučaju promptnog djelovanja. Tek nakon toga možemo govoriti o promjeni mjera od karaktera sanacije ka razvojnom karakteru. Također, snažnija uloga sistema treba svakako da bude i u regulaciji tržišta, a što se odnosi između ostalih i na problem s damping cijenama, rabatima i vidljivosti na policama tržnih centara. Zbog ovih i brojnih drugih problema mnogi bh. proizvođači dovedeni su u situaciju da proizvode prave pod robnom markom nekog trgovačkog centra i zbog te "robne marke" imaju veću prisutnost na policama i prodaju nego kao samostalni proizvođači, iako im je takav prihod manji. Svi u BiH moraju shvatiti značaj jačanja domaće privrede, da i pojedinačno, a i institucionalno forsiramo domaću proizvodnju i korištenje domaćih resursa i u domenu proizvodnje i u domenu usluga.

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti