Mladi Banjalučani prave sopstveni računovodstveni i maloprodajni softver

Savremeni svijet danas je gotovo nezamisliv, u svim oblastima privrede, medicine, prosvjete, sporta bez korištenja informacionih tehnologija.

Ipak, kao i u svemu ostalom, domaći proizvod u Republici Srpskoj ima još uvijek slabu prođu, pa tako i softeri domaćih programera. Naime, domaće firme i dalje uvoze strane programe i nemaju mnogo povjerenja u kreatore aplikacija iz neposredne blizine, pišu Novosti.

Tako dolazimo do gotovo apsurdne situacije da je potražnja za IT stručnjacima u Republici Srpskoj posljednjih godina sve veća, ali oni i dalje nemaju dovoljno prostora za plasman sopstvenih aplikacija i ideja.

Među njima je i kreativni dvojac iz Banjaluke, inženjer informatike Rene Radić (29) i inženjer elektrotehnike Dejan Japundža (28) koji već skoro dvije godine iz hobija, ali vrlo posvećeno, izrađuju sopstveni računovodstveni i maloprodajni softver za koji vjeruju da će jednog dana dobiti ozbiljnu primjenu.

"Kada završimo softver i steknemo prve klijente, vjerujemo da ćemo brzo steći povjerenje velikog broja firmi kada uvide prednosti onoga što mi nudimo. Kreiranje nečeg novog od nule je samo po sebi velik izazov. Još ako je to naraslo u nešto što je funkcionalnije, jednostavnije, brže od konkurencije predstavlja ogroman uspjeh. Imali smo dva cilja - ostvariti što veću automatizaciju poslovnih procesa i što veću brzinu rada softvera. Radi se o poslovnom softveru, za domaće tržište, koji je sada u fazi beta razvoja. Plasman će biti težak, ali nećemo odustati", naglašava Radić.

Uprkos drugim poteškoćama u društvu, bar je edukacija u ovoj oblasti, prema riječima naših sagovornika, na vrlo zavidnom nivou. Stručnjaci iz Srpske, prema njihovim riječima, bez problema prevode ETF diplome, na primjer, u Austriji i sa lakoćom se zapošljavaju na radnim mjestima za koja su se školovali. S druge strane, u RS firme zapošljavaju više na osnovu iskustva, pa je novim stručnjacima, koji su se tek obučili, male šanse, ocjenjuje on.

"Još smo mi daleko od informacionog društva", navodi Dejan Japundža, projektant programer u jednoj banjalučkoj banci.

 IT nije trošak, IT je investicija. Obrazovni sistem bi trebalo da više favorizuje tehničke fakultete, da se posveti veća pažnja praksi. Svijetao primjer je banjalučki Elektrotehnički fakultet koji privlači sve više firmi koje otvaraju svoje laboratorije.