Mladi u BiH bi rado pokrenuli vlastiti biznis, ali im je potrebna podrška

Istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult iz 2013. godine "Na putu ka politici prema mladima FBiH - Analiza stanja i potreba mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013" pokazuje da bi svaka druga mlada osoba rado pokrenula vlastiti biznis, ali joj je potrebna podrška u tome, i to ne samo finansijska nego i savjetodavna, edukacijska.

Institut za razvoj mladih Kult uz pomoć jedinica lokalne samouprave po jedinstvenom modelu jednogodišnje finansijske i stručne podrške pruža podršku mladim ljudima u pokretanju i razvoju biznisa.

Mladi poduzetnici na početku potpišu tripartitni ugovor, registruju biznis, a nakon toga slijedi cjelokupna podrška u razvoju biznisa. Općine i Institut zajednički prate razvoj biznisa i intervenišu tamo gdje je potrebna pomoć. Biznisi se posjećuju, prate, međusobno uvezuju i promovišu.

Jedan takav vid podrške i međusobnog uvezivanja mladih preduzetnika je bila i konferencija "Značaj uloge općina i gradova u podršci preduzetništvu u lokalnim zajednicama". Na konferenciji se razgovaralo o mogućim i adekvatnim načinima i modelima podrške mladim preduzetnicima u pokretanju i razvoju njihovih biznisa, sa posebnim fokusom na ulogu jedinica lokalne samouprave.

Razgovaralo se i o modelu podrške preduzetništvu mladih koji je Institut za razvoj mladih KULT razvio i uspješno proveo u 8 lokalnih zajednica, pri čemu je podržano oko 40 biznisa mladih. Ajka Rovčanin, voditeljica Odjela za ekonomski razvoj u Kultu, je objasnila o kakvom se modelu radi:

"Modeli podrške koje jedinice lokalne samouprave pružaju su razni. Ponekad to rade samostalno, a ponekad u saradnji ili sa drugim institucijama, ili sa nevladinim sektorom. Naprimjer, Grad Živinice ima uspostavljen Centar za biznis gdje se svi građani i građanke mogu obratiti i tražiti potrebne informacije i podršku. Također, formiran je mini inkubator koji je na raspolaganju za korištenje u periodu od 6 do 12 mjeseci, za sve mini biznise koji nemaju svoj poslovni prostor, a kojim opis posla omogućava obavljanje aktivnosti u ovim prostorijama. Grad Cazin je kroz nekoliko programa, samostalno, te u saradnji sa različitim partnerima podržao oko 80 biznisa u posljednje 2 godine", istakla je.

Model se odražava u jednogodišnjoj finansijskoj i stručnoj podršci mladim ljudima u pokretanju i razvoju njihovih biznisa. Finansijska sredstva po jednom biznisu iznose od minimalnih 5.000,00 KM do maksimalnih 10.000,00 KM, što varira po kriterijima javnih poziva Općina/Gradova.

"Ovaj model nije samo podrška mladim preduzenticima, nego i jačanje kapaciteta jedinica lokalnih samouprava, pri čemu neke od njih sa kojima smo sarađivali prije ovog modela nisu ni imali svoj model po kojem podržavaju biznise, ili je taj model uključivao isključivo finansijsku podršku", naglašavaju iz Kulta.

Korisnici su mladi ljudi do 30 godina starosti koji imaju kvalitetnu poslovnu ideju i poslovni plan koji odražava ostvarivost i održivost biznisa. S obzirom na to da se podrška provodi u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, uslove je i da su korisnici sa prebivalištem u lokalnim zajednicama sa kojima se surađuje.

U posljednjih nekoliko godina je povećana svijesti o značaju podrške mladim ljudima u razvoju njihovih biznisa, što je vidljivo kroz učestalija finansijska izdvajanja pojedinih institucija vlasti, te razvoj novih programa podrške u okviru nevladinog sektora.

"Sektori za koje se mladi zanimaju su raznoliki, ali se može reći da još uvijek dominiraju tradicionalne vrste djelatnosti u odnosu na one nešto inovativnije", kaže Ajka.

Jedna od korisnica ovog modela podrške je i Amela Iskrić – Hadžić iz Jajca koja je otvorila „Vista design“ studio.

" "Vista design" studio je uslužna djelatnost koja se bavi arhitektonskim projektovanjem, dizajnom enterijera i eksterijera te grafičkim i produkt dizajnom. Trenutno sam ja jedina uposlena, kao samostalna poduzetnica međutim, uskoro planiram osnovati i svoj tim sa dva ili tri člana, zbog obima i tipova usluga koje nudi "Vista design". Ako se samo baziramo na arhitektonsko projektovanje, to je već vrlo kompleksna oblast, a enterijeri i ostale usluge dodatno usložnjavaju obim posla. Zahvaljući ovom modelu podrške napokon sam ostvarila svoju želju", naglašava Amela.

Istraživanje Globalnog monitora preduzetništva koje je za područje BiH dostupno za period 2008-2012., pokazuje da ljudi u BiH biznise češće pokreću iz nužnosti, a ne iz prilike. To znači da kroz biznis prvenstveno nastoje osigurati svoju egzistenciju i zaposlenje, pa tek onda ostvariti svoje želje i aspiracije.

"Mlade ohrabrujemo da se okrenu preduzetničkom putu, ne samo deklarativno, već kroz naše konkretne inicijative i programe podrške. Također, nastojimo im približiti pojam preduzetništva i bavljenja vlastitim biznisom kroz naše edukativne programe. Najkorisnije bi bilo da se kroz formalni sistem obrazovanja više mlade potiče na preduzetništvo, što zasad nije slučaj. Ipak, mladima je u BiH više nego ikad dostupna jedna solidna podrška, kao i izvori informiranja o kretanju u svijet biznisa", istakli su iz Kulta.

E.O.