Mnogi obrti neće preživjeti krizu: Smanjenje proizvodnje i broja radnika
U nadolazećem vremenu bit će nužne velika disciplina i odgovornost vlasti na svim nivoima, ali i svih stanovnika
Doseg posljedica koje će pandemija koronavirusa ostaviti na biznise još je u sferi pretpostavki, ali poslodavci predviđaju da posljedice neće biti nimalo bezazlene. Ogledat će se u smanjenju proizvodnje, smanjenju broja radnika, ali i nestašici različitih proizvoda.
Kako je za Oslobođenje kazao predsjednik Udruženja poslodavaca Tuzlanskog kantona Ramiz Karić i direktor kompanije Herceg iz Srebrenika, posljedice koronavirusa najviše će pogoditi obrtnike koji sami obavljaju određenu djelatnost.
"To će se desiti bilo da im je rad ograničen mjerama državnih organa, bilo da im je rad onemogućen djelovanjem mehanizama tržišta. Nažalost, izražavam opravdani strah da mnogi od njih neće nastaviti kontinuitet rada i proizvodnje", kaže nam Karić.
Pored obrtnika, najveće štete trpjet će mala i srednja preduzeća iz oblasti turizma, ugostiteljstva i transporta, a bit će izrazito otežan povratak domaćih izvoznika na inostrana tržišta. Ovome svakako neće pomoći ni dosadašnja praksa domaćih vlasti da uopće ne stimulišu izvoz. Sve ovo će sigurno uticati i na smanjenje broja zaposlenih.
"Poslodavci će biti primorani reducirati radnu snagu zbog neminovne potrebe za očuvanjem bilo kakvih pretpostavki za nastavak poslovnih aktivnosti, dok će s druge strane, opet kada dođe vrijeme za to, trpjeti drugu vrstu posljedica - otpor radne snage za njihovim potrebama, jer su u vrijeme krize bili prinuđeni tražiti načine za opstanak njihovih porodica", dodaje Karić.
Smatra da su i nestašice raznih vrsta roba sasvim izvjesne, a pogotovo nestašica hrane, u čemu vidi jedinstvenu priliku da se konačno javna potrošnja svede u razumne okvire, kako bi se vrlo brzo oslobodila sredstva za nužni oporavak.
"Zato je potrebno vrlo brzo kreirati kreditne linije, i od Razvojne banke FBiH i komercijalnih banaka, koje će se staviti na raspolaganje potrebama obrtnika, malih i srednjih preduzeća, izvoznika, a sve uz beskamatne ili maksimalno jedan posto kamate. Moramo hitno usvojiti reformske zakone kojim bi se istinski rasteretila cijena rada, mjere koje će stimulirati izvoz, mjere koje će stimulirati proizvođače hrane i proizvođače proizvoda kojima se supstituiše uvoz te se hitno moraju početi ukidati mnogobrojni parafiskalni nameti na svim nivoima", naglašava Karić.
Vlast treba iznaći i načine da najugroženijim djelatnostima finansira isplate minimalnih plata s pripadajućim doprinosima, bar na period od 90 dana, smatra Karić. Samo na ovaj način, uz ulaganje svih resursa u domaće potencijale, kako za stvaranje pretpostavki za nova zapošljavanja, tako i za smanjenje uvoza, moguće će biti prevazići krizu.
"Vjera u istinske vrijednosti i potencijal domaćih proizvoda jedina su pretpostavka za ekonomsku i svaku drugu neovisnost. Nadam se da će prevladati najviši stepen ljudskog razuma, da ćemo prevazići ovu krizu s najmanjim mogućim gubicima i da ćemo iz ove krize izaći jači, s vjerom u sebe", zaključuje Karić.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
