Mobler 33 - radionica u kojoj sarajevski produkt dizajner stvara magiju

Nihad Čaušević iz Sarajeva je industrijski dizajner, koji je zahvaljujući magistarskoj temi "Radni sto", došao na ideju da pokrene vlastiti biznis. Sam je napravio prototip da bi se što bolje upoznao sa samim proizvodom, izradom i konstrukcijom. Kasnije je nastavio proizvoditi još prototipa i tako se rodila ideja za obrt Mobler 33.

"Moja ideja je bila da sam napravim prototip radnog stola. Uspio sam napraviti sjajn prototip. Profesori su mislili da sam radio kod nekog stolara. Nakon stola u želji da što bolje razumijem dizajn namještaja, počeo sam proizvoditi još prototipa i tako je nastao Mobler 33", priča nam Nihad.

Uz pomoć općine Centar i Instituta za razvoj mladih Kult, Nihad je u okviru Preduzetničkog fonda za mlade dobio sredstva od kojih je opremio radionicu.

"Zahvaljujući ovim sredstvima olakšana je i realizacija prototipa. Mislim da ko god se bavi nečim i ima neku viziju zna tačno šta mu treba da se unaprijedi proizvodnja. Zbog toga su grant sredstva jako bitna", rekao je Nihad za portal Akta.ba

Iz kreativnosti u radionici nastaje interesantan dizajn

Upoznavanje i provođenje mnogo vremena u radionici, sa drvetom, mašinama, razumijevanje konstrukcije, drveta i njegovih mogućnosti budi kreativnosti u ovom mladom poduzetniku. Iz kreativnosti nastaje linija dizajna koja je itekako interesantna na tržištu.

"Što se tiče koncepta fokus se najviše stavlja na praktičnost, koja je danas jako važna radi skučenosti prostora u kojem većina ljudi živi. Važan je odabir drveta, proporcija, transport, ergonomija, stabilnost itd. Mislim da se dosta kriterija mora zadovoljiti da bi se dobio jedan funkcionalan proizvod. To bih ja nazvao slatkim mukama", priča nam vlasnik Moblera 33.

Riječ dizajn se najviše odnosi na rješavanje problema, a ideje dolaze u radionici.

"Koliko god provodili vremena skiciranjem proizvoda pokušavajući  doći do nekog rješenja, ideje najviše dolazi u procesu proizvodnje odnosno u radionici. I to je ono što me najviše tjera da idem u nju", istakao je Nihad.

Bavljenje dizajnom namještaja nije nimalo jednostavno i zahtjeva široko znanje.

"Mukotrpan je ovo posao", kaže Nihad jer morate biti iskusni na svim poljima od poznavanja i dobrog baratanja sa grafičkim i 3D softverima pa sve do fotografisanje i proizvodnje.

Nihad Čaušević, vlasnik obrta Moblera 33

Razlika između studija u BiH i inostranstvu

Iako je studirao na australskom univerzitetu Curtin University of Technology u Kuala Lumpuru, nije ostao u Maleziji već je master upisao na Akademij Likovnih Umjetnosti u Sarajevu.

"Sudbina me okrenula prema Sarajevu i ja sam neko ko sebe vidi samo u Sarajevu. Da li sam mogao ostati u Švedskoj ili Malezij? Nisam, jer nisam želio!", naglašava.

Na pitanje koja je razlika između studija u BiH i Maleziji kaže:

"Jedna od ključnih prednosti kad je riječ o studiranju u BIH i Maleziji jeste svijest, odnosno slika koju vam profesori tokom studiranja žele ubaciti u glavu, a to je ako se mislite baviti dizajniranjem namještaja prototipi se moraju proizvoditi. Ne kažem da se to nije provlačilo i na Akademiji tokom slušanja predavanja, ali mislim da studenti to nekako gledaju kao zaposliti ću se u nekoj tvornici namještaja i tu ću biti dizajner neko će mi prenijeti znanje. To može u razvijenim zemljama kao što IKEA svojim studentima nudi zaposlenje saradnju."

U BiH problem je nerazvijenosti industrije, ipak na iskustvo koje gradi gleda sa pozitivne strane.

"Zna se desiti da na jednom prototipu radim mjesec dana koji na kraju ne uspije. Potrošeni novac za materijal, amortizaciju mašina i električnu energijuI ne mogu gledati kao gubitak, jer se dosta nauči. Upoznam se sa problemom. Ta sloboda koju imam itekako mi pomaže u kreativnosti i komunikaciji sa stolarima. Da bi ste imali najbolji restoran u gradu, morate bit najbolji kuhar", kaže vlasnik Moblera 33.

Radni stol iz Moblera 33

Podsticaji za mlade nisu dovoljni za održiv biznis

Mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine, jer bolji život u Evropi kako oni smatraju je udaljen svega dva sata avionom.

"Treba biti realan i reći da ja imam sreće, jer imam svoj prostor u kojem mogu nešto proizvoditi. Šta će oni koji nemaju?", pita se.

Podsticaj koji se nude mladima nisu dovoljni da bi se opstalo na tržištu rada koje ima velike troškove.

"Ako podsticaj pokrije troškove rentanja prostora jednu, dvije godine male su šanse da ćete opstati.  To je računica, jer su troškovi veli sam pio-mio iznosi 400KM. I još koliko dodatnih troškova mjesečno. Mislim da bi se to trebalo malo promijeniti kada su u pitanju novi biznisi, pomoći u promociji itd", priča.

Ni zakon nije naklonjem obrtnicima kada je u pitanju izvoz.

"Uzmite za primjer zakon u BiH. Obrtnik iz RS-a može izvoziti na evropsko tržište, a iz Federacije ne može", ističe obrtnik.

Pandemija usporila promociju

Mobleru 33 je tek dvije godine, a pandemija korona virusa je usporila njegovu promociju. Nihad je planirao odlazak na sajam namještaja u Skenderiji prošle godine, ali je sajam odgođen zbog pandemije korona virusa. Ipak, prodaja nije stala.

"Nađe se neki kupac, proda se, uvijek se nešto dešava bez obzira na sve. Kupci dođu u radionicu pogledaju proizvod i naruče. Situacija je svima nekako ista, nadati se najboljem", rekao je Nihad.

U budućnosti planira učestvovati na sajmovima, a nakon što zadovolji bosanskohercegovačko tržište izaći i na Evropsko.

"Što se mene tiče ja bi preskočio basamak, ali ne može. Idem korak po korak. Povećati proizvodnju i otvoriti izložbeni salon. Nadam se najboljem kad su u pitanju planovi za budućnost", rekao je vlasnik Moblera 33.

U Bosni i Hercegovini poduzetnici koji koriste drvo su u prednosti u odnosu na Evropu. Prije svega radi cijene drveta i nabavke, što daje nadu da će Mobler 33 i slični biznisi  izaći na evropsko tržište i povećati zaradu.

E.O.