Modernizacija ekonomije u BiH: Promjenom mentaliteta do društva znanja

Bosna i Herecgovina na globalnom nivou učestvuje sa svega 0,028 procenata u investicijama, rekao je prof. dr. Vjekoslav Domjan, moderator panel diskusije „Oporavak i modernizacija ekonomije“ na konferenciji „EU reformska agenda za BiH - Ekonomske i socijalne reforme neophodne za bolji život građana i skori prijem BiH u EU“,u italijanskom gradu Comou.

Moderirajući raspravu, prof. Domjan je rekao da je u BiH općenito niska razina proizvodnje znanja. Lisabonska strategija 2020 podrazumijeva deindustrijalizaciju EU, međutim, mi nemamo nijedan dokument vezan za takve procese.

NOVA GENERACIJA EKONOMISTA

"Dvije zemlje koje su tijekom devedesetih uspješno prošle kroz krizu, Finska i Koreja, i iz njihovog iskustva uopćeno govoreći, može se reći da je izlaz u agresivnoj investicijskoj i reformskoj politici", rekao je prof. Domjan.

Ljubiša Vladušić, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, naglasio je da za deset dana Ekonomski fakultet u Istočnom Sarajevu promoviše novu generaciju ekonomista te da, pored ponosa i zadovoljstva zbog nove generacije, istovremeno osjeća zabrinutost.

"Njih 150 naoružanih ambicijama i znanjem idu u potrazi za poslom. A da li će naći, pitanje je. Postavljam samom sebi pitanje da li smo učinili dovoljno da ti mladi nađu mjesto pod suncem u svojoj zemlji", rekao je Vladušić, obrativši se prisutnim političarima.

"Koliko puta sam slušao političare da govore da u javnom sektoru trebaju biti najsposobniji. Na takva mjesta dolaze lojalni članovi partija, a da li su sposobni pravo je pitanje. Zato nam je javni sektor u takvom stanju", rekao je Vladušić.

Osvrnuo  se na važnost obrazovanja, naročito visokoškolskog. Privatni fakulteti, uz časne izuzetke, kaskaju za javnim.

"Ako želimo da budemo univerziteti moramo imati naučnoistraživački rad. S proaktivnog odnosa naša društvena odgovornost je na vrlo niskom nivou. Mi putem erasmus projekata se možemo uključivati i dati doprinos, ali se rezultati takvih istraživanja ne primjenjuju u realnom i javnom sektoru. Imamo usporen proces i to se izražava kroz nezaposlenost. Za uspješan razvoj regije i prekogranične suradnje potrebni su nam lideri. Svi menadžeri nisu lideri. Lideri moraju davati impuls tim koracima da bismo mogli očekivati određeni kvalitet", istakao je Vladušić, dodavši da je javnost isključena iz procesa što proizvodi nepovjerenje.

Privatni poduzetnik i bivši direktor Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH Ensad Karić govorio je o svom četverogodišnjem iskustvu u javnom sektoru.

"Bio sam na čelu tima koji je realizirao 625 miliona eura investicija, što je ubjedljivo najveća investicija u BiH od završetka rata. Realizirajući te projekte stekao sam iskustva kako može i kako ne može, koje  sve mane pokazuje naš sistem u realizaciji tih projekata. Sve ta aktivnosti su podrazumijevale pregovore s evropskom stranom. Bez podrške evropskih partnera, investicionih banaka, prije svega EBRD-a, sve bi to bilo nemoguće", rekao je Karić.

Naglasio je da ekonomske reforme neophodno moraju pratiti međunarodne finansijske institucije. Većina projekata realizirani su tom podrškom.

"U pogledu upravljanja javnim preduzećima, mora doći do profesionalizacije. Ona ne mogu i ne smiju biti pitanje dnevnopolitičkih stvari. Kada se tako počnemo ponašati imat ćemo svjetliju budućnost", rekao je Karić, istakavši da je potrebno da dođe do promjene mentaliteta.

ISKUSTVA OPĆINE TEŠANJ

Načelnik Općine  Tešanj Suad Huskić je govorio o pozitivnim iskustvima ove općine, u kojoj je odnos domaćeg i stranog kapitala 50:50.

"Nijedan investitor nije došao u Tešanj pa otišao iz njega. Trenutno se događaju nove akvizicije, kupovina drugih kompanija, proširenje poslovanja, itd. Mi smo regija budućnosti, pogodna za investiranje, davali smo podršku regionalnoj saradnji s općinama Teslić i Žepče. Mi kao lokalna samouprava nismo čekali reformsku agendu i njemačko-britansku inicijativu. Dok su trajali pregovori poput one o implementaciji Odluke 'Sejdić-Finci', mi smo provodili reforme i poboljšavali poslovni ambijent", istakao je Huskić.

Na konferenciji „Ekonomske i socijalne reforme neophodne za bolji život građana i skori prijem BiH u EU“, koju organizira Fondacija "Konrad Adenauer" u italijanskom gradu Comou, učestvuju brojni predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti iz Bosne i Hercegovine. Na konferenciji će govoriti član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, državni parlamentarci Senad Šepić, Borjana Krišto, Ognjen Tadić, Bariša Čolak, Šefik Džeferović, Mladen Bosić, Martin Raguž, zatim predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, brojni entitetski parlamentarci, načelnici i gradonačelnici nekoliko općina i gradova iz BiH te brojni predstavnici javnog i privatnog sektora u Bosni i Hercegovini koji će iznijeti svoja zapažanja o reformskim procesima u BiH s naglaskom na ekonomiju.