Moguća tri scenarija: Koga predloženi zakoni poreski rasterećuju

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Moguća tri scenarija: Koga predloženi zakoni poreski rasterećuju

14.10.2020. 13:43 / Izvor: Akta.ba

Radni sastanak parlamentarne grupe u organizaciji Centra za politike i upravljanje (CPU) na temu poreske reforme i Prijedloga zakona o porezu na dohodak FBiH i zakona o doprinosima FBiH koje je Vlada FBiH poslala u parlamentarnu proceduru održan je u utorak u prostorijama hotela Europa u Sarajevu.

Radnom sastanku su prisustvovali zastupnice i zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Lana Prlić, Nasiha Pozder, Amer Obradović, Dževad Adžem, Nihad Čolpa, analitičari Faruk Hadžić, Admir Čavalić, predstavnica Udruženja Freelancera BiH Elena Babić, te predstavnici CPU. Diskutovano je o potrebi da se podrži proces smanjenja rasterećenja rada u FBiH, te o prijedlozima koji mogu unaprijediti prijedloge Vlade FBiH. Prijedlogom Vlade se smanjuje zbirna stopa doprinosa sa trenutnih 41,5%, na 33,5%, te se uvodi progresivno oporezivanje dohotka stopama od 10% i 20%. Prijedlogom je predviđeno i proširenje poreske osnovice, u kontekstu oporezivanja naknade za topli obrok i regres, dok je lični odbitak povećan sa minimalnih 300 KM na 700 KM.

Moderator sastanka, izvršni direktor CPU, Adis Muhović predstavio je kalkulaciju Centra o predviđenim izmjenama, te prema ključnim nalazima analize zaključio da iako prijeko potrebno smanjenje doprinosa u FBiH, novi zakoni predstavljaju korak u nastojanju da se smanji poresko opterećenje rada u FBiH, odnosno smanji poreski klin.

Predloženi zakoni poreski rasterećuju niže plate, prosječnu platu i plate do 1.500 KM. Ukoliko se uzmu u obzir „uštede“ poslodavaca, otvara se prostor za radnike da pregovaraju povećanja plata.

Sa druge strane, novi prijedlog negativno afektira više platne razrede, gdje rad postaje skuplji za poslodavca ukoliko želi održati isti nivo primanja za radnike.

Vlada FBiH još uvijek nije objavila procjenu makroekonomskih efekata predloženih rješenja kako bi građani i izabrani predstavnici građana u Parlamentu FBiH znali kakav se efekat očekuje na prihode od poreza na dohodak i doprinosa, kakav je procijenjeni trend rasta plata, zaposlenosti i potrošnje, kao i rast prihoda od PDV-a, na osnovu čega mogu donijeti argumentovanu odluku o podršci takvom rješenju.

Vlada u obrazloženju navodi da platu do 700 KM prima 55% radnika, a raniji podaci sugerišu da platu do 450 KM prima oko 23% radnika u FBiH, dok platu veću od 1500 KM prima tek 12% radnika.

Rizik koji ova promjena nosi sa sobom jeste da bi poslodavci, u nekim slučajevima, mogli platu adaptirati minimalno, odnosno tek onoliko koliko je zakonska obaveza, što bi dovelo do značajnog pada primanja za radnike a, istovremeno, napravilo uštede za poslodavca.

Kao što je Centar i ranije navodio u svojoj analizi zakonskih prijedloga o smanjenju oporezivanja rada, primjenom novih zakonskih rješenja moguća su tri scenarija implementacije novih zakonskih rješenja, a na sastanku je diskutovano o adaptaciji plata u skladu sa novim zakonskim rješenjima.

Svi izračuni su bazirani na razredima plata koje je ranije, u okviru svoga inicijalnog izračuna, koristilo Federalno ministarstvo finansija, te primjera o neoporezivom dijelu plate koje je FMF za Akta.ba koristilo kao jedan od primjera za obračun plata.

Shodno tome korišten je isti pretpostavljeni iznos toplog obroka (180 KM). Druge neoporezive naknade, kao što su naknada za prijevoz ili regres, nisu uzete u obzir, imajući u vidu da su ove naknade nešto rjeđe zastupljene u odnosu na topli obrok. Sa novim prijedlogom:

(1)    poslodavci mogu adaptirati bruto plate prema minimalnim novim zakonskim obavezama, gdje bi efekti aktuelnih prijedloga sa proširenom poreskom osnovicu izgledali kao u Tabeli 1;

(2)    poslodavci ostavljaju iste iznose koje radnici primaju "na ruke“ te se, bruto plate adaptiraju na način predstavljen u Tabeli 2;

(3)    poslodavci ne povećavaju ukupne troškove rada, što izmjenjuje primanja radnika na način predstavljen u Tabeli 3.

Tabela 1: Scenario minimalne zakonske obaveze

 

Tabela 2: Scenario istog iznosa isplate uz prilagođavanje bruto plate (troškova poslodavca)

Tabela 3: Scenario prilagođavanja primanja radnika (isti tošak poslodavca)

 

Zaključci

Ključni zaključci sastanka će se ogledati u amandmanima na prijedloge Vlade FBiH, koje će učesnici parlamentarne grupe zajednički predložiti. Amandmani se odnose na:

  • određivanje osnovice za plaćanje doprinosa za obrtnike, koja je trenutno i u prijedlogu Vlade visoka i nesrazmjerna osnovici za preduzeća, te direktno vezana za prosječnu bruto platu u FBiH. U cilju poticanja obrtništva, predloženo je da obračun poreski rastereti obrtnike, koji su socijalnim doprinosima komparativno opterećeniji u odnosu na preduzeća, te da ne bude vezan za prosječnu platu na koju značajno utiču plate javnog sektora.
  • izmjene prijedloga kako bi se izbjeglo oporezivanje ugovora o djelu i autoskom djelu istom zbirnom stopom doprinosa kao ugovor o radu, dok se izmjenama drugih zakona ne regulišu prava koja će biti omogućena plaćanjem poreske obaveze.

Ovim putem Centar za politike i upravljanje, zajedno sa učesnicima radnog sastanka poziva Vladu FBiH i parlamentarne zastupnike da uzmu u obzir predložene amandmane kako bi se prijedlozi unaprijedili i postigao koncenzus koji će rezultirati smanjenjem poreskog opterećenja rada u Federaciji BiH.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti