Moneyval pozvao članice da se izjasne o mjerama koje su poduzele protiv BiH

Odbor eksperata Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL) pozvao je sve svoje članice da ih do 1. srpnja izvijeste o mjerama koje su poduzeli ili namjeravaju poduzeti prema BiH u svezi deklaracije "Javno priopćenje o neusklađenosti BiH", a pozornost na objavljenu deklaraciju državama i privatnom sektoru skrenula je i Međunarodna radna skupine za financijske mjere protiv pranja novca i financiranja terorizma (FATF).  
 
"Samim činom objave deklaracije, BIH je učinjena velika i nepotrebna šteta jer je time dodatno narušen njezin ugled u EU i svijetu", smatra zamjenik ministra sigurnosti BiH Mladen Ćavar.
 
 Naime, objavom deklaracije, Moneyval obavještava sve svoje članice da u BiH ima određenih neusklađenosti o pitanju sprečavanja pranja novca i na to skreće pozornost svim državama i privatnom sektoru. Posljedica toga čina može biti da svaka zemlja individualno postupa i odnosi se spram toga službenog upozorenja.
 
"Objavom deklaracije na neki način počinju tihe sankcije prema BiH, a sve zemlje obavještavaju institucije i privatni sektor u svojim okvirima o neusklađenosti BiH, čime je BiH već pod lupom", kazao je Ćavar.  
 
"Ako zbog ovakve situacije neki inozemni investitor ili neka banka odustane od pojedinih investicije ili ulaganja u BiH, to neće biti javno objavljeno i obznanjeno, već će se samo dogoditi, a BiH će nekada kasnije kroz svoje statističke analize ili izvješća primijetiti da je došlo do smanjenja investicije, opsega razmjene i slično", naglasio je zamjenik ministra, dodajući kako ovo uopće nije "naivna situacija, iako je pojedinci, iz njima znanih motiva i razloga, žele ublažiti i pogrešno prikazati".  
 
Po njegovom mišljenju, sva ovo je vrlo loše za BiH, posebno jer se priprema donatorska konferencija, zbog čega je bilo potrebno da se sve raspoložive snage usmjere na saniranje poplavljenih područja. Međutim, sada se mora trošiti energija na amortiziranje problema koji su nastali objavom deklaracije.
 
Iako nije zauzela službeni stav o pitanju ove deklaracije, Međunarodna radna skupine za financijske mjere protiv pranja novca i financiranje terorizma (FATF)  poziva države i privatni sektor da obrate pozornost na relevantne podatke iz objavljene deklaracije.  
 
Inače, u ovom mjesecu je i zasjedanje FATF-e, a što će ona tada zaključiti kada je u pitanju BiH, još uvijek se ne zna.
 
Ćavar smatra kako je BiH nepotrebno došla u ovu veoma delikatnu situaciju jer se sada na sjednici FATF-e može predložiti pokretanj  ICRG-a procesa za nekooperativne zemlje.
 
Ako bi do toga došlo, BiH nepovratno i nezaustavljivo ide na sivu ili crnu listu FATF-e.
 
"Koliko je nama poznato, Moneyval na svu sreću trenutno neće, bar neko vrijeme,  inizistirati na ICRG procesu, međutim to ne isključuje mogućnost pokretanja procesa od nekog drugog", ustvrdio je Ćavar, naglasivši pritom kako je veliko pitanje do kada će Moneyval biti susretljiv i ne predlagati ICRG proces. 
           
 Ako BiH  dođe pod sankcije FATF-a, to u konačnici znači dugotrajne dubinske provjere svake financijske transakcije. Takvo postupanje usporava u velikoj mjeri novčane transakcije, a  posljedično vremenom dolazi i do poskupljenja kapitala i osiguranja kapitala, što se odražava na investiranje i kreditni rejting. 

Inače, zemlje koje su bile pod sankcijama FATF-e su trpjele velike štete i gubitke zbog takvog odnosa.
 
Pojašnjenja radi, od 2009. godine BiH radi na ispunjavanju preporuka Moneyvala i FATF-a u svezi sprječavanja pranja novca i od tada do danas BiH prolazi kroz evaluacijske krugove kroz koje se ocjenjuje njezin napredak u ispunjavanju preporuka i usklađivanju bh. legislative s europskom i svjetskom legislativom o pitanju sprječavanju pranja novca. 

Do 2014.godine je postojao na razini BiH Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti koji je trebalo mijenjati u 50 posto slučajeva i zbog toga se pristupilo izradi novog zakona. Radna skupina je negdje krajem 2013. godine završila posao i nacrt uputila u proceduru. Na predloženi nacrt su dali mišljenje svi relevantni organi i institucije i on je upućen na usvajanje Vijeću ministara, a poslije i Parlamentu BiH. Međutim, pošto bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić nije uvažio određene primjedbe iz MUP-a RS-a (nije ih odmah ugradio u nacrt već je tražio da se u amandmanskoj fazi oni uzmu u razmatranje), ali i zbog nekih drugih razloga o kojima su se javno očitovali zastupnici PSBiH iz RS-a, nacrt zakona, iako je usvojen na Vijeću ministara, u parlamentarnoj proceduri je početkom 2014.godine dva puta dobio negativno mišljenje zajedničke komisije za obranu i sigurnost te je odbijen.
 
Ta procedura u Parlamentu BiH je trajala do kraja ožujka ove godine. U to vrijeme  je u posjet BiH došla delegacija Moneyvala (voditelj izaslanstva MONEYVAL-a Jan Kleijsen sa suradnicima) koja je svim sugovornicima iz BiH naglasila važnost usvajanja zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti kao i izmjene Kaznenog zakona BiH. Tada su upozorili sve sugovornike o neophodnosti usvajanja paketa zakona te na sankcije i probleme koji će uslijediti ako oni ne budu usvojeni.
 
Kako zakoni nisu usvojeni, na plenarnom zasjedanju Moneyval-a koje je bilo od 29. ožujka do 4. travnja 2014. godine usvojena je deklaracija "Javno priopćenje o neusklađenosti BiH. Ona nije objavljena odmah po okončanju plenuma zahvaljujući angažmanu članova bh. delegacije na samom zasjedanju i nekih aktivnosti koje je Vijeće ministara poduzelo na inicijativu određenih pojedinca. Deklaracija nije objavljena već je BiH dan novi  rok (31. svibnja 2014.) do kada je BiH trebala u oba doma usvojiti oba zakona. Tada je rečeno na plenumu, a i bh. čelnicima je poslano pismo da će se deklaracija automatski objaviti 1. lipnja, ako se ne usvoje zakoni. Odmah u travnju Ministarstvo sigurnosti  je poduzelo niz aktivnosti kako bi se napravio novi zakon i kako bi on bio usklađen s domaćim akterima i s Moneyvalom. Nakon toga zakon o sprječavanju pranja novca je usvojen u Zastupničkom domu kao i  izmjene kaznenog zakona.
 
Kako su zakoni usvojeni samo u Zastupničkom domu, ali ne i u Domu naroda BiH, deklaracija je objavljena 1. lipnja ove godine.  
 
Deklaracija nije proslijeđena FATF-u do 7. lipnja  jer je BIH dan dodatni rok te se čekalo  na rezultate sjednice Doma naroda od 6. lipnja. Kako je na sjednici usvojen samo Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorističkih aktivnosti, ali ne i izmjene Kaznenog zakona, deklaracija je objavljena i na službenoj  web stranici FATF-a. 
 
Govoreći o radu Koordinacijskog tijela BiH za zaštitu i spašavanje, Ćavar naglašava kako je Ministarstvo sigurnosti gotovo svakodnevno izvještavalo Vijeće ministara  i Predsjedništvo BiH o samoj situaciji vezanoj za poplave te prosljeđivalo ažurirane informacije i izvješća koje je uspjelo prikupiti od samog izbijanja krizne situacije.
 
Inače, Koordinacijsko tijelo može raditi putem redovitih i izvanrednih sjednica, a u slučaju potrebe može se i telefonskim putem sazvati i održati sjednica. Međutim, većina zakazanih sjednica nije održana jer su predstavnici RS-a poslali obavijesti kako ne mogu prisustvovati sjednici, pqa je ona ponovo zakazana za 18. lipnja i po Ćavarovom mišljenju, trebala bi imati kvorum i biti održana.
 
Inače, Ministarstvo sigurnosti  je kao donaciju dobilo softver koji je specijalno napravljen za anonimno prijavljivanje nepravilnosti i korupcije.
 
"Mi ga koristimo kako bi građani i ostali prijavitelji mogli prijaviti sve nepravilnosti u svezi raspodjele i distribucije humanitarne pomoći. Ovim činom Ministarstvo sigurnosti želi vratiti povjerenje u sustav te jamči da će učiniti sve kako bi se pomoć koja pristiže pravedno rasporedila i stigla do onih kojima je namijenjena, do poplavama ugroženog stanovništva",  naglašava Ćavar.  
         
"Mi prijave prosljeđujemo na postupanje nadležnim organima. Prijave koje su do sada pristigle uglavnom se odnose na žalbe građana  oko podjele pomoći krajnjim korisnicima", dodao je zamjenik ministra sigurnosti BiH, zaključivši kako do sada nije bilo prijava koje upućuju na sumnju u počinjenje pronevjera ili drugih kaznenih djela.