Na pomolu saradnja: Engleska kompanija planira uzgoj tartufa u Srpcu
U Srpcu bi do kraja godine trebala početi organizovana proizvodnja tartufa, zbog čega je načelnik opštine Drago Ćirić razgovarao prije nekoliko dana u Beogradu sa predstavnicima engleske kompanije "Green laboratories LTD".
U Srpcu bi do kraja godine trebala početi organizovana proizvodnja tartufa, zbog čega je načelnik opštine Drago Ćirić razgovarao prije nekoliko dana u Beogradu sa predstavnicima engleske kompanije "Green laboratories LTD". Radi se kompaniji koja preko svoje filijale u Beogradu osniva mrežu potencijalnih saradnika ulaganja u hranu visokog kvaliteta širom Evrope.
"U Srbiji ima dosta plantaža tartufa koji se plasiraju na sigurno tržište i ukoliko bismo to primjenili u našoj opštini, to bi još više oživjelo našu poljoprivrednu proizvodnju", kaže načelnik Ćirić, prenosi opštinski portal.
Na osnovu prijave zainteresovanih poljoprivrednih gazdinstava, engleska kompanija bi izradila elaborat, nakon čega bi se potpisao ugovor o plantažnom gajenju tartufa sa poljoprivrednicima. Kompanija bi organizovala edukaciju za gajenje tartufa a ugovor bi bio potpisan na 20 godina.
"Poljoprivrednici bi vršili pripremu i obradu zemljišta a kompanija obezbijedila visokokvalitetne i sertifikovane sadnice lijeski sa tartufima, proizvedene u najsavremenijim svjetskim laboratorijama. Prihod sa plantaže se dijeli tako da poljoprivredno gazdinstvo dobija 70 odsto a kompanija 30 odsto. Imajući u vidu da se na dva dunuma zemljišta godišnje može zaraditi oko 27 hiljada eura, to znači da bi poljoprivrednicima godišnje ostalo oko 19 hiljada eura", kaže Ćirić.
Kompanija bi se obavezala na dvadesetogodišnji otkup cjelokupnog roda, i lješnjaka i tartufa, po svjetskoj cijeni u momentu berbe i isplatu zarade u roku od 30 dana od dana berbe. Kompletnu berbu, odnosno sakupljanje tartufa radi stručni tim kompanije.
"Plantaža je ekonomski isplativa do 50 godina. Svjetska potreba za tartufima je višestruko veća od ponude, pa je sigurno da će oni u budućnosti biti među najtraženijim artiklima", ističe Ćirić.
Realizacija projekta je predviđena tako da obuhvati veći broj poljoprivrednih gazdinstava u prosjeku od oko dva dunuma i više kako bi se dala šansa i manjim poljoprivrednim domaćinstvima.
Kako je plantažno gajenje tartufa moguće samo pod određenim klimatskim uslovima, a Srbija i Republika Srpska imaju uslove za to, u engleskoj kompaniji su se odlučili da ovaj projekat započnu upravo na našim prostorima.
"U naredne dvije sedmice ćemo organizovati sastanak sa našim poljoprivrednicima i upoznati ih sa ovim projektom. Tada ćemo evidentirati broj zainteresovanih kako bi se obezbijedio sadni materijal koji će biti besplatan. Očekujemo da sadnja krene tokom jeseni i to je u principu najbolje vrijeme za ovu vrstu proizvodnje", kaže načelnik Ćirić i poziva sve one koji su zainteresovani da već ovih dana dođu u Odjeljenje za poljoprivredu gdje će dobiti sve potrebne informacije.
Inače, tartufi su privredno izuzetno važne gljive koje se nalaze ispod zemlje na dubini od 10 do 30 centimetara, zbog čega ih je teško pronaći u prirodi. U tu se svrhu koriste posebno izdresirani psi i svinje koji njuhom otkrivaju mjesto gdje se mogu pronaći zrele gljive.
Dvije najznačajnije vrste tartufa su bijeli i crni. Bijeli tartuf se ubraja među najkvalitetnije te postiže najveću tržišnu cijenu. Tartuf ima specifičan jak, prodoran miris po bijelom luku i starom siru.
U Francuskoj i Italiji, najvećim potrošačima, ali i proizvođačima tartufa na svijetu, moderni uzgoj tartufa prisutan je već nekih tridesetak godina. Prve italijanske plantaže podignute su 1970. godine, i to na površini od 416 hektara. Francuzi imaju godišnju produkciju od oko 30 tona, i to većinom crnog tartufa. U novije vrijeme ovim se uzgojem pokušavaju baviti i druge države, kao što su Španija, Australija, Novi Zeland i SAD.
Zbog vrhunskog kvaliteta, tartufi su oduvijek bili na jelovnicima najboljih restorana.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
