Nade za izvoz mlijeka u EU pokopane, mljekari se okrenuli zemljama CEFTA-e

I posljednja nada u izvoz domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda na EU tržište pokopana je nakon nedavno objavljenog negativnog izvještaja Ureda za hranu i veterinarstvo (FVO) Europske komisije, čime se obustava izvoza nastavlja do otklanjanja svih uočenih nedostataka u ovoj oblasti.

Podsjetimo, izvoz bh. mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Hrvatske blokiran je nakon njenog ulaska u EU (1.7.2013.), budući da BiH nije na vrijeme donijela potrebne pravilnike i osigurala efikasnu inspekcijsku kontrolu ovih proizvoda, a domaći mljekari su pretpjeli milijunske štete jer je ovo bilo jedno od naših najznačajnijih izvoznih tržišta. Ni pet mjeseci nakon tog datuma još uvjek nismo uspjeli ispuniti zahtjeve FVO-a koji su potrtebni za izvoz mlijeka u EU, pokazuje negativan izvještaj FVO-a.

No, domaći mljekari nisu imali vremena čekati nadležene organe da riješe ove probleme nego su se odmah intezivnije preorijetirali na tržište zemalja CEFTA-e kako bi nekako kompenzirali gubitke.

Adin Fakić, direktor sarajevske mljekare Milkos, kaže da su od obustave izvoza mlijeka u Hrvatsku do kraja 2013. pretrpjeli štetu od 2,5 milijuna KM. No, nisu sjedili skrštenih ruku. ''Morali smo naći način kako da prevaziđeno probleme. Okrenuli smo se tržištima kao što su Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i tamo sada izvozimo svoje proizvode'', kaže Fakić za eKapija.ba.

Nada se da će do kraja godine nadležni otkloniti nedostatke koje su uočili inspektori FVO-a te da će dobiti ponovno mogućnost izvoza u EU jer je, kaže, mljekara Milkos pregledana nekoliko puta od inspekcije FVO-a i dobili su pozitivno mišljenje za izvoz kao i njihova farma Spreča.

Navodi da je kvaliteta mlijeka u BiH neupitna, ali da se uočeni nedostaci odnose na neefikanosnost u liniji komunikacije između inspekcija u zemlji koje bi trebale da kontroliraju mlijeko.

"Npr. kontrolu Milkosa svakodnevno vrši kantonalna veterinarska inspekcija. Dozvolu za rad daje nam Federalno ministarstvo poljoprivrede, a rješenje za izvoz dobili smo od Ureda za veterinarstvo BiH.  Tako da postoje tri nivoa koje nas kontroliraju. FVO je željela da razgovara sa jednim predstavnikom inspektorata koji bi trebao da uveže ove linije i da napravi dobru tzv. zapovjednu strukturu. Dakle nije problem kvaliteta mlijeka, nego loše koncipirana struktura i zapovjedni lanac", navodi Fakić.

Dodaje da je u posljednje dvije godine Ured za veterinarstvo sa sadašnjim menadžmetom učinio jako puno da se to promijeni i problemi prevaziđu.

Netko će, ističe, reći da bi se svi ti problemi bili riješeni formiranjem državnog ministarstva poljoprivrede. ''Moramo biti svjesni kako to trenutno nije moguće te naći rješenje u sklopu onoga što imamo. Na osnovu takvog principa rada pet naših mljekara je kandidirano za izvozni broj što je dosta značajan uspjeh. Uvjeren sam da ćemo do kraja godine moći izvoziti mlijeko u EU'', kaže nam on.

Mljekare spremne za izvoz, čeka se država

I mljekara Meggle iz Bihaća ima iste probleme. Kemal Hrnjić, direktor mljekare Meggle, za eKapija.ba kaže da je ova mljekara godišnje izvozila preko 1000 tona gotovog proizvoda na tržište Hrvatske, te da su se i oni nakon obustave izvoza okrenuli domaćem i tržištima kao što je Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija kako bi nadoknadili gubitak tržišta. 

''Od stopiranja izvoza imali smo direktni gubitak od preko milijun eura. Cijela industrija mlijeka u BiH je izvozila preko 40 milijuna litara mlijeka godišnje na tržište Hrvatske pa možete pretpostaviti da se radi o ogromnim gubicima mliječnog sektora'', kaže on.

Što se njihove mljekare tiče ona je već pri prvom auditu inspektora iz Dublina ocjenjena pozitivno. Ured za veretrinarstvo im je u ožujku izdao rješenje da ispunjavaju uvjete iz EU regulative i da mogu izvoziti. "Također, dvije farme koje proizvode mlijeko za Meggle mljekaru Bihać su odobrene i registrirane kao farme koje ispunjavaju sve zahtjeve legislative Europske unije. Ove dvije farme predaju Meggle-u između 7 i 8 milijuna litara mlijeka na godišnjem nivou koje je već sad spremno za europsko tržište", kaže Hrnjić.

Sada je loptica na državnim strukturama. Onog trenutka kada BiH bude stavljena na listu zemlja izvoznica mlijeka i mlječnih proizvoda u EU Meggle će moći izvoziti svoje tržište proizvode za to tržište, kaže direktor Megglea.

Usprkos trenutnoj situaciji, ističe da dosta dobro rastu na domaćem tržištu kao i na tržištu regije. ''Tražimo nove partnere za našu sirovinsku bazu. Nedavno smo potpisali ugovor sa 250 proizvođača mlijeka u Tešnju i oni će proizvoditi oko 1,5 milijuna litara mlijeka godišnje'', kaže Hrnjić. Osim sa farmerima u Tešnju i u Nevesinju su nedavno potpisali suradnju sa jednom farmom odakle će dobivati novih 2,5 milijuna litara mlijeka.

Iz kompanije Lactalis BH kažu da ih nije puno iznenadila, ali ni zabrinula vijest o zabrani izvoza mlijeka u zemlje EU jer je njihova kompanija, kao članica najveće svjetske mljekarske grupacije, na vrijeme pripremila i prilagodila svoju proizvodnju u Bosni i Hercegovini vrhunskim kriterijima kvalitete što su prepoznali kupci u zemlji, ali i širom regije.

''Zbog toga smo naše poslovne planove orijentirali ka domaćem tržištu i izvozu na tržišta zemalja iz regije, poput Srbije, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova gdje postižemo izvanredne rezultate i plasiramo gotovo 50% ukupne proizvodnje iz naše mljekare u Gradačcu. Naravno, smatram da kompletna mljekarska industrija u BiH treba uraditi sve kako bismo naše proizvode mogli plasirati u zemljama EU jer posjedujemo kvalitetne proizvode koji će zasigurno pronaći svoje kupce širom zemalja EU'', kaže za eKapija.ba Tomaž Žnidarič, generalni direktor Lactalis BH.

Sve u svemu, sada je na državi da uspostavi efikasan komandni inspekcijski lanac  u okviru sistema kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda namjenjenih za izvoz u zemlje EU, što je jedna od glavnih zamjerki izvještaja, a mljekari se nadaju da blokada neće trajati previše dugo te da će se njihovi proizvodi već sa početkom sljedeće godine naći na tržištu EU-a.

Piše: Danijela Kozina