Vijesti

Najveći uspjesi i promašaji u Bosni i Hercegovini u 2008. godini

25.12.2008. 13:41 / Izvor: Lider poslovni tjednik

Ključni događaj za BiH u 2008. godini bilo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Godinu je posebice obilježio nastavak vanjskotrgovinskog debalansa - oko 10 milijardi KM, ali i činjenica da vanjski dug države u takvome ozračju iznosi svega dvije milijarde eura.

Donosimo pregled najvećih uspjeha i promašaja bh. gospodarstva u 2008. godini...

NAJVEĆI USPJESI +

1. Centralna banka zadržala povjerenje u banke

Reakcija Centralne banke BiH na globalnu financijsku krizu bila je pravovremena te je spriječila negativne posljedice za bankarski sustav u BiH. Javni sektor BiH, kroz institucije države i entiteta pokazao je da je spreman reagirati na eventualno produbljenje financijske krize, što je dokazala prva mjera Centralne banke BiH, kojom je stopa obvezne rezerve smanjena s 18 na 14 posto. Struktura bilance domaćih banaka nije zahtijevala nikakve izvanredne mjere, a poruka nadležnih institucija, posebice Centralne banke svakako je bila jako važna u procesu smirivanja nervoze izazvane, prije svega, nedovoljnom informiranošću građana, ali i lošim iskustvima iz prethodnih vremena. U takvome ozračju niti je došlo do povećanja kamatnih stopa niti do znatnijeg povećanja depozita građana iz banaka, koji su pravodobnom reakcijom Centralne banke sa 7,5 tisuća osigurani na 20 tisuća KM.

- Postigli smo efekt. Građani nisu izgubili povjerenje u banke, a banke smo ohrabrili da nastave kreditirati, posebno gospodarske aktivnosti, ali i građane. Moguće je da uvjeti budu nešto stroži zbog krize, ali bankarski sektor u BiH ima dnevnu likvidnost od oko 700 milijuna KM i to je veoma dobro - riječi su guvernera CBBiH Kemala Kozarića.

Posljednja odluka na aktualnu krizu koja još nije u cijelosti zahvatila BiH je ona Upravnog vijeća CBBiH o uvođenju diferencirane stope obvezne rezerve na depozite komercijalnih banaka. Tom odlukom, čija primjena počinje 1. siječnja, dodatna likvidna sredstva za komercijalne banke bit će oko 370 milijuna KM.


2. Natron Maglaj ponovno na nogama

Uplatom od milijun KM turskog partnera Kastamonu Entegre za kupnju daljnjeg dijela vlasništva ‘joint venture’ poduzeća Natron Hayat Maglaj uspješno je završen trogodišnji proces privatizacije maglajskog Natrona, u koji je turski investitor uložio i više sredstava od iznosa predviđenog ugovorom (uloženo je oko 150 milijuna KM). Time je ostvaren prvobitni cilj da se u tom poduzeću pokrene proizvodnja, stabilizira poslovanje te osiguraju radna mjesta. Pokrenuta je integralna proizvodnja, što je značilo i dostizanje prijeratne razine proizvodnje. Više od 50 posto proizvoda Natron plasira na inozemna tržišta. Problem je, međutim, loša mreža prikupljanja i otkupa starog papira, pa je Natron u protekloj godini glavninu tog repromaterijala morao uvoziti iz susjednih država, što je osjetno umanjilo očekivane financijske efekte zbog visokih troškova transporta.

3. Fenix u najvećem bh. izvozniku

Najveći bh. izvoznik ArcelorMittal, koji je u 2007. godini ostvario proizvodnju i prodaju 600.000 tona čelika, sredinom ove godine pokrenuo je integralni proces proizvodnje, realiziravši time projekt pod nazivom Fenix, koji je obuhvatio sve segmente integralne proizvodnje. Pokretanjem integralne proizvodnje u Arcelor Mittal Zenica stvoreni su uvjeti za proizvodnju 630.000 tona koksa, 1,7 milijuna tona sintera i 1,1 milijun tona tekućeg željeza. Nakon više od 17 godina u pogonima bivše Željezare Zenica, današnjeg ArcelorMittala Zenica, koja je u vlasništvu najvećega svjetskog proizvođača čelika ArcelorMittala, potpaljena je visoka peć. Projekt Fenix vrijedan je više od 100 milijuna dolara. U pogonima zeničke kompanije zaposleno je gotovo 4.000 radnika. Međutim, ta je kompanija kao najveći bh. izvoznik prva osjetila svjetsku globalnu krizu zbog pada cijena željeza na svjetskim burzama, glavnoga izvoznog proizvoda ArcelorMittala. Aluminij i željezo čine 21 posto izvoza BiH i oko 30 posto izvoza Federacije BiH.

4. Kraj agonije zavidovićke Krivaje

Višegodišnjoj agoniji Industrijskog poduzeća Krivaja iz Zavidovića trebao je doći kraj. Jedan od najvećih drvoprerađivačkih kombinata u ovom dijelu Europe doživio je promjenu vlasničke strukture, ali i dobio novo ime - Krivaja 1884. Rezultat je to dugotrajnih pregovora između Vlade FBiH, dosadašnjega stopostotnog vlasnika Krivaje, i novog većinskog vlasnika, zavidovićkog Ferimpexa. Ugovor bi trebao značiti spas za najmanje 1.800 preostalih radnika u Krivaji, ali i grada Zavidovića. Krivaja je u novo zajedničko društvo Krivaja 1884 unijela 4,28 milijuna KM, što čini 30 posto osnivačkoga kapitala društva. Preostalih 70 posto kapitala osigurat će Ferimpex tako što će u novcu unijeti 10 milijuna KM. Kao glavni partner Krivaje 1884 najavljen je švedski gigant Ikea, koja u 44 države svijeta ima više od 105.000 zaposlenih.

5. Ugovor o gradnji autocesta

Vlada Republike Srpske potpisivanjem Ugovora o koncesiji na 30 godina s austrijskim Strabagom krenula je u realizaciju projekta gradnje prvih lotova mreže autocesta u tom bh. entitetu. Potpisani ugovor definira početak gradnje prve autoceste Banja Luka - Doboj, autoceste Doboj - Vukosavlje - Jakeš i početak izrade projektne dokumentacije autoceste Banja Luka - Kupres. Ukupna investicija gradnje autocesta u RS-u, predviđena financijskim planom ponuđača austrijske kompanije, iznosi 2,9 milijardi eura.

6. FBiH dobila Razvojnu banku

Nakon donošenja neophodne zakonske regulative sredinom godine, u Federaciji BiH je počela raditi Razvojna banka, čija je zadaća provođenje ekonomske politike Vlade FBiH radi gospodarskog razvitka i zapošljavanja kroz stimulativno kreditiranje koje podrazumijeva razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope niže od tržišnih kamatnih stopa. Banka je sljedbenica Investicijske banke FBiH osnovane 1997. godine i njen kapital iznosi oko 107 milijuna KM. Danas je aktiva banke dosegnula 230 milijuna KM, a kreditni portfolio banke iznosi 179 milijuna KM. Ukupni kreditni portfolio Razvojne banke FBiH iznosi 360 milijuna KM. Vlada FBiH u iduće će četiri godine osiguravati kapital od 100 milijuna KM i očekuje se da će nakon te četiri godine kapital Razvojne banke FBiH iznositi 507 milijuna KM.

7. Građevinari se udružili u konzorcij

Devet bh. kompanija potpisalo je Sporazum o konzorciju tvrtki radi zajedničkog nastupanja u izvođenju radova na inozemnom tržištu u oblasti građevinarstva, niskogradnje i visokogradnje. Potpisnice Sporazuma o konzorciju su: Hidrogradnja d.d., GP ŽGP d.d., GP PUT d.d., Širbegović company d.o.o., Integral inžinjering a.d., Hering, Euro-asfalt, Asfaltgradnja i Divel d.o.o. Budući da svaka tvrtka pojedinačno nije tehnički ni kadrovski osposobljena za neke velike projekte u inozemstvu, dogovoreno je osnivanje konzorcija. Prvi ugovor konzorcija bit će nastup na tržištu Libije, gdje već neke bh. tvrtke imaju ugovorene projekte, kao što je kompanija Širbegović. Predstavnici tvrtki odlučili su se na osnivanje konzorcija svjesni da je konkurencija na domaćem i svjetskom tržištu velika i da se stalno pojavljuju nove kompanije iza kojih stoje moćne države ili lobiji kako bi dobile posao na tržištu. Interesantno je da su neke od navedenih kompanija već realizirale brojne projekte od Pakistana do Libije i Alžira, dok na domaćem tržištu zbog postavljenih strogih uvjeta i procedura ne mogu dalje od poslova podizvođača.

8. Jedina bh. rafinerija opet radi

U Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu nakon tri godine čekanja ponovno je počela proizvodnja te su isporučene prve količine naftnih derivata. Ruski vlasnik Zarubrežnjeft je u rekonstrukciju stare linije za preradu uložio oko 40 milijuna KM. U brodskoj rafineriji zaposleno je oko 1.400 radnika, ali je najavljeno da će potreba za novim radnicima biti izražena kada počne raditi nova linija, čiji se remont očekuje iduće godine.

9. Za mala i srednja poduzeća 150 milijuna eura

Predstavnici Hypo Alpe-Adria Groupa u BiH i Europske investicijske banke (EIB) nastavili su uspješnu suradnju započetu 2007. kreditom za Hypo Grupu u BiH od 75 milijuna eura na kreditiranju projekata malih i srednjih poduzeća te infrastrukturnih projekata na razini općina. EIB je Hypo Alpe-Adria Groupu u BiH odobrio kredit od 150 milijuna eura u svrhu financiranja malih i srednjih poduzeća te infrastrukturnih projekata u ekologiji, uštedi energije, infrastrukturi, industriji, uslugama i turizmu u BiH.

10. Interšped uspostavlja brodsku liniju prema Libiji

Vodeća bh. logistička kompanija Interšped Sarajevo uspostavlja redovitu brodsku cargo čartersku liniju iz Ploča prema lukama Misurata i Tripoli u Libiju. To je dio njihovog projekta koji ima namjeru promovirati Interšped u logističkog servisera izvoznoga gospodarstva BiH u mediteranskom bazenu. Osim Libije, Interšped najavljuje brz, profesionalan i jeftin servis pružiti i prema Alžiru, Egiptu te iz turskih luka Manisa i Izmir te albanske luke Drač. Poticaj početku takve zahtjevne operacije dao je ugovor o gradnji sportskih dvorana i terena koji je s libijskim partnerom zaključila kompanija Širbegović. Prvi je brod namijenjen uglavnom za otpremu njihove građevinske opreme i materijala. Ta aktivnost trebala bi završiti uspostavom trajne brodske linije za robu iz BiH prema Libiji. Sličan servis Interšped će pružiti i najmom cargo aviona na liniji Sarajevo - Tripoli - Sarajevo.

NAJVEĆI PROMAŠAJI -

1. Izgubila i država i Aluminij

Vlada Federacije BiH već dugo odbija prihvatiti ponudu za privatizaciju mostarskog Aluminija. Iako je najpovoljnijom ponudom od pristiglih na natječaj za prodaju Aluminija ocijenjena ona konzorcija koji čine švicarski Glencore, širokobriješki Feal i zagrebački Dalekovod, koji su za kupnju Aluminija ponudili 300 milijuna eura i zapošljavanje još 150 radnika, Vlada FBiH nije spremna prihvatiti uvjete konzorcija, koji je zatražio da se cijena struje mostarskom Aluminiju veže uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi. Zbog takvih poteza federalnih vlasti, mostarski Aluminij prisiljen je na otpuštanje radnika i smanjenje proizvodnje, a zbog diskriminacijskih cijena struje najavio je i podizanje tužbe protiv Vlade FBiH. Aluminij je već najavio smanjenje proizvodnje za 25 posto, a posebice su u toj kompaniji razočarani time što BiH izvozi struju, a Aluminij je kao jedan od najvećih izvoznika uvozi. Naravno, sada je teško vjerovati da konzorcij na čelu s Glencorom još stoji iza svoje ponude.

2. Sramotna korupcija

Ovogodišnji CPI (Corruption perceptions index - CPI), najreprezentativnije svjetsko istraživanje o korupciji koje provodi Transparency International, pokazao je da je BiH ove godine ponovno doživjela pad i sada je prema indeksu najkorumpiranija zemlja regije. BiH s Alžirom, Lesotom i Šri Lankom dijeli od 92. do 95. mjesta analiziranih država.

3. Propuštena šansa u elektroenergetici

Austrijska APET grupa, koju čine Porr i Weinstrom te kazahstanska kompanija KazTransGas, intenzivno je lobirala za dobivanje poslova gradnje elektroenergetskih objekata u BiH vrijednih 3,5 milijardi eura. U lobiranje su uključili čak i vlade svojih zemalja. Austrijanci i Kazahstanci, zapravo njihova švicarska tvrtka, već su bili izabrani za strateškog partnera Elektroprivrede BiH u gradnji šest hidro- i termolektrana, ali kako je taj posao dodijeljen bez natječaja i Zakona o koncesijama, Federalni parlament stopirao je cijeli projekt. Elektroprivreda BiH planirala je gradnju dva bloka u termoelektranama Tuzla i Kakanj, gradnju rudnika i termoelektrane u Bugojnu te hidroelektrana Ustikolina, Unac i Vranduk. Međutim, zbog usko stranačkih interesa unutar vladajuće koalicije u Vladi Federacije BiH propuštena je velika šansa za privlačenje stranih investicija i otvaranje tisuća radnih mjesta u gradnji objekata u elektroenergetskom sektoru.


4. Promet na burzi kao u većem marketu

Globalna financijska kriza i krah banaka uzdrmali su tržište kapitala i u bh. okruženju. Međutim, agonija na tržištu kapitala u BiH počela je i prije nego svjetska financijska kriza. Povremeni bljesak na Sarajevskoj ili Banjalučkoj burzi ohrabrio bi brokere, emitente i investitore, a onda bi opet zavladali letargija i pesimizam. Rijetko je koja burza u svijetu imala takav godišnji pad prometa, burzovnih indeksa i ukupne vrijednosti dionica kao što su imale dvije bh. burze. I dok Sarajevska berza koliko toliko uspijeva odolijevati i zadržavati kakav-takav trend prometa nakon kraha na svjetskom tržištu kapitala, Banjalučka berza je doživljavala i neslavne rekorde s prometom čak manjim od 50 tisuća KM, koliki je dnevni promet svakoga većeg trgovačkog marketa. Naravno, uzrok nije samo svjetska financijska kriza, već ponašanje vlasti Republike Srpske, koja je sve veće financijske transakcije držala i usmjeravala daleko od Banjalučke burze, kupujući često čak i tvrtke koje je nekad privatizirala, a koje su bankrotirale.

5. Prepolovljena vrijednost telekoma u FBiH

Trakavica oko privatizacije dva telekomunikacijska operatora u FBiH - BH Telecoma i HT-a Mostar nastavlja se. Prolongiranje projekta privatizacije dvaju operatora u Federaciji BiH izazvano je međustranačkim i unutarstranačkim sukobima koji vladaju na relaciji SDA - Stranka za BiH, ali i neslaganjem hrvatskih predstavnika u federalnoj vlasti o načinu trošenja sredstava dobivenih njihovom prodajom. Da od prodaje telekoma, koja je `teška` oko pet milijardi KM, zasad nema ništa, potvrđuje i odluka kolegija Parlamenta FBiH, na kojem je odlučeno da se iz parlamentarne procedure povuče odluka o prodaji dvaju telekomunikacijskih operatora, kao i odluka o raspodjeli sredstava dobivenih njihovom prodajom. Dok strani ulagači gledaju iskoristiti svaku priliku da se što prije dočepaju dionica, velika unutarstranačka borba za prevlast u BH Telecomu rezultirala je činjenicom da je to poduzeće bilo i bez Nadzornog odbora. Nadzorni odbor je ipak utemeljen, ali na način da je na njegovo čelo reizabran Samir Čaušević, profesor Saobraćajnog fakulteta, na kojemu je doktorsku disertaciju uspješno obranio federalni premijer Nedžad Branković. BH Telecom je bio ‘zlatna koka’ s dobiti većom od 150 milijuna KM, ali hoće li zaista tako ostati teško je vjerovati nakon marketinškog iskoraka na bh. tržištu tvrtke M Tel - Telekoma Srpske, koji je kupio, ne privatizirao, državni Telekom Republike Srbije.

6. Prazni letovi za Europu

Uz obrazloženje o potrebi stvaranja zračne linije s EU, Vlada RS potpisala je u travnju ugovor s austrijskom zrakoplovnom kompanijom AustroJet o otvaranju linije Banja Luka - Salzburg - Banja Luka. RS je, međutim, za šest mjeseci ostvarila gubitak od oko 732.000 KM zbog tog ugovora kojim se Vlada RS obvezala da će austrijskoj kompaniji doplaćivati neprodane karte, odnosno prazna mjesta u zrakoplovu koji je na liniji Banjaluka - Salzburg letio tri puta na tjedan. Ugovor je istekao polovicom listopada, a prema neslužbenim podacima, od 30. travnja do 15. listopada na liniji Salzburg - Banjaluka - Salzburg prevezeno je 950 putnika. Prosječno je u jednom letu bilo 11,3 putnika u zrakoplovu s 37 putničkih sjedišta.

7. Europo, ostaj mi daleko

Iako je u bh. javnosti pompozno najavljivan projekt liberalizacije viznog režima za građane BiH i pojednostavljenje procedura za ulazak u zemlje EU, ispred svih veleposlanstva u Sarajevu i danas su dugi redovi građana BiH koji žele ‘trbuhom za kruhom’, vidjeti članove obitelji ili se, pak, diviti europskim metropoloma. Europska komisija (EK) već dulje obećava bh. pregovaračkom timu dostaviti ocjenu o napretku u ispunjavanju uvjeta iz mape puta za ukidanje viznog režima, međutim, obećanja su uvijek bila i ostala samo obećanja. Naravno nije sve ni do Europe. Ono što je sasvim jasno barem u prvoj polovici iduće godine, kada će EU predsjedavati Češka, nema planova za ukidanju viza za bh. građane. Spekulira se, međutim, da bi građani Srbije i Makedonije mogli bez viza u Europu.

8. FBiH puževim koracima gradi autocestu

Gradnja dionica autoceste na koridoru 5C od Sarajeva prema Zenici, odnosno od Dobrinja prema Kaknju odvija se smanjenim intenzitetom zbog dugovanja Vlade FBiH izvođačima radova. Konzorciju kompanija koje grade autocestu Vlada FBiH dugovala je u studenome čak šest milijuna KM, zbog čega izvođači nisu izvodili radove punim intenzitetom. Problemi s plaćanjem dionice autoceste u gradnji izazvani su ukupnim financijskim stanjem u FBiH i teškoćama s nedostatkom proračunskog novca. Iako gradnja autocesta u FBiH traje već nekoliko godina, dosad je sagrađeno tek 28 km. No kakva je ukupna situacija na kratkoj bh. autocesti najbolje ilustrira nedavni snimak s YouTubea na kojem se jasno vidi kako je mještanin obližnjeg naselja traktorom došao na prvu naplatnu kućicu u BiH - platio cestarinu i produžio vožnju u željenom pravcu.

9. Rekordan vanjskotrgovinski deficit

Vanjskotrgovinski deficit BiH ove će godine biti rekordno pogoršan i dosegnuti ili čak premašiti 10 milijardi KM. Zbog globalne ekonomske krize u idućoj godini ekonomski analitičari prognoziraju daljnje povećavanje deficita do vrijednosti 12 milijardi KM, pa čak i više. Kako ističu, trend stalnog pogoršavanja deficita ne može biti zaustavljen bez podrške države, a nje nema, osim u neodređenim nagovještajima.

10. BiH na dnu prema konkurentnosti

Prema posljednjem izvješću o konkurentnosti BiH i država regije 2008.-2009. godine, BiH je na 107. mjestu liste od ukupno 134 države u svijetu. BiH je najslabija u oblastima poslovnog okruženja i uključivanja širih socijalnih slojeva u planiranje i donošenje odluka, dok je Albanija najlošija u oblasti inovacija, financijskih usluga i održivog razvoja. BiH i Albanija su najlošije rangirane zemlje na listi konkurentnosti u skupini od 16 država koje nisu članice EU, kao i onih iz središnje Azije, navodi se u izvješću Svjetskoga ekonomskog foruma.

Piše: E. J. Felić

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti