Nakon sajma u Tešnju privrednici složni: Moramo raditi i djelovati regionalno

17.06.2019. 10:57 / Izvor: Akta.ba
Nakon sajma u Tešnju privrednici složni: Moramo raditi i djelovati regionalno

Država pokušava kratkoročnim mjerama da ublaži efekte, ali da bi se nešto konkretno napravilo moraju postojati srednjoročne mjere od 3-5 godina.

Dodjelom zahvalnica u popodnevnim satima u subotu 16. juna 2019. godine završen je 15. Međunarodni sajam privrede Tešanj 2019 na kome je učestvovalo oko 300 izlagača iz 10 zemalja. 

Senad Brka, predsjednik Udruženja privrednika Biznis Centar Jelah-Tešanj izjavio je za naš portal da ga posebno raduje činjenica što je sajam potvrdio svoj kvalitet, te da se delegacije Sjeverne Makedonije i Crne Gore vraćaju kući pod dojmom srdačne dobrodošlice koju su doživljeli u Tešnju.

"Posebno me raduje što su svi bili oduševljeni temom "Regionalna privredna saradnja". Mi smo davno donijeli odluku da je veoma važno da regionalno djelujemo. Mi smo nekada bili jedinstveni ekonomski prostor, a i danas nas muče isti problemi – loša birokratija, loš poslovni ambijent, odlazak ljudi vani, neefikasna javna uprava, neriješeni zakonodavno-pravni odnosi, carinske barijere. U krajnjoj liniji vidjeli smo da je CEFTA vrlo neefikasna. Onog momenta kada je politika zaustavila CEFTA-u, privreda je platila ceh", ističe Brka za naš portal.

Dakle, nisu ga platili političari Bosne i Hercegovine, nego privreda. Iz tog razloga su, kaže, nastojali da naprave ovakvu priču i jedao preokret u djelovanju sajma -  da pokušaju raditi regionalno.

Dodaje da su utisci svih predstavnika delegacija Sjevetne Makedonije i Crne Gore više nego dobri, te da su svi došli dan prije održavanja sajma. Taj dan su održani B2B susreti i niz sastanaka, a samo presijecanje vrpce je bila samo formalnost.

"Ipak, ta formalnost je dokaz da Udruženje privrednika "Biznis Centar" Jelah-Tešanj poštuje institucije i doveli smo kompletne institucije Dejtonske Bosne i Hercegovine i nivoe vlasti", ističe on.

Kako kaže, privrednici zemlje partnera posebno su zadovoljni jer je održano više od 20 vrlo uspješnih poslovnih sastanka koje su održali sa kompanijama iz BiH koje su pokazale interes za ekonomsku saradnju sa Makedonijom. Razmijenjeni su kontakti i dogovoreni koraci sa za uspostavljanje buduće saradnje, a neki od njih su već potvrdili svoju posjetu Sjevernoj Makedoniji.

"Delegacija Crne Gore je također otputovala punih utisaka i potvrdila da će ova zemlja iduće godine biti sigurno zemlja partner sajma. Već u septembru smo dogovorili nove susrete u Podgorici i finaliziranje nekih pregovora", kazao je Brka, dodajući da ga posebno raduje činjenica što je na otvaranju sajma bio veliki broj načelnika općina Sanski Most, Trebinje, Bar, Bijelo Polje, Žabljak, Danilovgrad.

Oni su sa Općinom Tešanj razgovarali o implementaciji BFC certifikata – povoljnog poslovnog okruženja. 

Što se tiče sajamskog, tj. izlagačkog dijela, naš sagovornik ističe da su u organizacijskom smislu digli ljestvicu više u kvaliteti usluga koje nude – od kvaliteta sajamske opreme, do kvaliteta unutrašnje opreme, bolje mreže, interneta, higijanskih uslova itd. 

"Ono na što zaista nismo mogli uticati i pored velikih ulaganja u klime su klimatski uvjeti i temperatura iznad 37 stepeni, zbog čega upućujem svima izvinjenje", poručuje predsjednik Udruženja.

Inače, kao jedan od razloga njihovog uspjeha ističe proaktivnost, što potvrđuje i odabir tema sajmova.

"Vratiću se na 2015. godinu kada je centralna tema bila 'Ljudski resursi i uticaj otvaranje tržišta Evropske unije" na našu radnu snagu. Nažalost, svima je jasno koje probleme imamo od tog panela do danas. Tada se moglo reagovati na vrijeme. Nažalost, prošlo je četiri godine i država nije ništa uradila da sačuvamo radnu snagu. I mislim da je svima već jasno, da ne odlaze zbog plata, već zbog lošeg ambijenta, nesigurnosti, obrazovanja, straha za sutrašnjicu djece itd.  Sad se tržište otvorilo, radna snaga je otišla i država nema puno elemenata da to zaustavi jer je radna snaga dobila tržišni karakter", navodi on, ističući da država pokušava kratkoročnim mjerama da ublaži efekte, ali da bi se nešto konkretno napravilo moraju postojati srednjoročne mjere od 3-5 godina. 

Pored odlaska ljudi, još većim problemom smatra odlazak firmi. Prema njegovim riječima, prošle se godine nekoliko transportnih firmi koje broje po 100 jedinica preselilo u Hrvatsku i Sloveniju.

"Zbog toga smo također reagovali prema državnim instancama, ali se zbog izbora i neformiranja vlasti ništa se nije uradilo. Zato se vraćam se na početak. Sada razgovaramo o regionalnoj saradnji i bojim se da nam rezultati toga ne dođu za tri-četiri godine kada se neće moći ništa uraditi. Evropski put može bit i brži i sporiji, ali regionalno moramo od juče sarađivati", naglašava.

Što se tiče planova za proširenje sajamskih kapaciteta, kako kaže, svake godine se radi anketiranje i analiza zadovoljstva, a sada su prema ISO standardu imaju i obavezu da naprave jedan presjek sa svim dobrim i lošim stvarima.

"Pokušat ćemo naći bolja tehničko-lokacijska rješenja, ali da ne bismo ništa prejudicirali, o tome ćemo govoriti na vrijeme. Došlo je vrijeme da neki sajmovi dolaze, neki nestaju, a neki izlaze na površinu i u tom pravcu ćemo djelovati. Imamo sve pretpostavke – imamo pravac i strategiju kako to ostvariti", zaključuje Brka.

S.B.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti