Nedostatak uljane repice glavna prepreka većoj proizvodnji biogoriva

27.03.2012. 10:21 / Izvor: eKapija.ba
Nedostatak uljane repice glavna prepreka većoj proizvodnji biogoriva

Glavni problem za buduću veću proizvodnji biodizela u BiH je nedostatak sirovine, odnosno uljane repice, navodi Miloš Nožinić, šef Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta RS i voditelj energetskog programa "Eksperimentalna proizvodnja hladno cijeđnih ulja i biodizela" u sklopu kojeg je nedavno počela probna proizvodnja biodizela iz uljane repice.

U BiH se sije svega oko 500 hektara uljane repice, što je najmanje u Europi, a prošle godine je zasijano najmanje i to oko 290 hektara. Razlog ovako malih zasjanih površina je bila i suša koje su vladala prošle godine.

Nožić objašnjava da je proizvodnja uljane repice, visoko rizična proizvodnja, ali da se nažalost proizvodnja biodizela se ne može zasnivati samo na izgorjelom ulju-ono može biti samo pomoćna sirovina za proizvodnju biodizela.

Budući da se uljana repica sije u devetom mjesecu i ima sitno sjeme, ukoliko je suša, a obično u tom razdoblju jeste, onda kao što je slučaj bio prošle godine, imamo problem sa nicanjem, navodi Nožinić. Tako je privredno društvo "Semberiji" prošle godine zasijalo 170 hektara, a niklo je samo 30 hektara. Drugi problem su kiše. Naime, ako naiđe kišno razdoblje u lipnju/ junu kada je žetva ove uljarice može se za nekoliko dana izgubiti velika količina prinosa.

O tome što bi bila rješenja za ove probleme Nožinić kratko odgovara-poticaji. "Nisu ti rizici prisutni svake godine, nego svake treće- četvrte. Ako država uvede poticaje to neće biti udar na proračun jer ako na 1000 hektara date 300 KM poticaja time ćete ojačati domaću proizvodnju", objašnjava on. Kako bi bilo važno poticati ovu proizvodnju navodi i to da je repica veoma tražena kod nas od uljare Bimal, a gledajući na prisutnu naftnu krizu, vjerojatno je da će se pojavljivat manji i veći proizvođači biodizela koji će trebati tu sirovinu.

Zato su napravili jedan okvirni "Program unaprijeđenja proizvodnje i prerade industrijskog bilja od 2011. -2015." koje će Ministarstvo poljoprivrede uputiti Vladi RS na razmatranje. "Pokušavamo da riješimo taj problem na razini sektora. Uvoz industrijskog bilja je oko 300 milijuna KM što je ogroman uvoz i to se mora mijenjati. Inače sve naše zaklinjanje na patriotizam nema smisla jer neprekidno jačamo gospodarstva susjednih zemalja", navodi naš sugovornik.

D.Kozina

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti