Nema ni minimalne cijene rada: Brine li neko o radničkim pravima?

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Nema ni minimalne cijene rada: Brine li neko o radničkim pravima?

31.08.2019. 07:49 / Izvor: Oslobođenje

U Federaciji BiH ne postoji važeći opći kolektivni ugovor koji bi definisao najnižu cijenu rada. U Savezu samostalnih sindikata BiH optužuju Vladu FBiH da opstruira rad Ekonomsko-socijalnog vijeća, a samim time i donošenje ovog propisa, te tvrde da su radnici ostavljeni na milost i nemilost poslodavcima. S druge strane, iz Vlade navode da su problemi u radu ove institucije nastali zbog sukoba unutar Sindikata u vezi s tim ko je legalni predstavnik ove organizacije.

Bez garancija

„Federacija je jedini dio Evrope koji nema definisanu najnižu cijenu rada. Istekom važenja Općeg kolektivnog ugovora radnici su bukvalno ostali bez bilo kakvih garancija kada su u pitanju plata i naknada. Nažalost, Vlada je ignorisala zaključak Parlamenta FBiH od aprila da se u roku od 60 dana održi sjednica ESV-a“, kaže za Oslobođenje i TV1 predsjednik Sindikata BiH Selvedin Šatorović, te podsjeća da je posljednja sjednica ESV-a održana u oktobru 2017. godine.

I dok Šatorović navodi da je rad ESV-a blokirala Vlada FBiH nakon što je Sindikat BiH uputio zahtjev za povećanje najniže cijene rada, koordinator Vlade FBiH za kolektivno pregovaranje Zlatko Hurtić kaže da su problemi nastali zbog sukoba članstva u okviru SSSBiH oko toga ko je legalni predstavnik ove organizacije.

„Prema podacima iz registra koji se vodi pri Ministarstvu pravde BiH, ovaj sindikat još nema upisanu ovlaštenu osobu za zastupanje, što je zakonska pretpostavka za vođenje bilo kakvog dijaloga, pa tako i u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH“, navodi Hurtić.

Međutim, Šatorović kaže da “priča o tome kako je problem u razjedinjenosti Sindikata ne stoji iz razloga što su se ova dešavanja u Sindikatu odigrala u martu ili aprilu 2018. godine, a to je šest mjeseci nakon posljednje sjednice ESV-a”. Uz to, Vladu optužuje da je strateški radila na razjedinjavanju Sindikata.

„Pored toga što su u posljednje četiri godine napravili eroziju radničkih prava i uspjeli natjerati desetine hiljada građana da odu van granica BiH, u svoje rezultate mogu upisati i da su napravili nejedinstvo i u redovima Sindikata koji danas nema adekvatnu snagu da organizira proteste ispred Vlade FBiH, jer naši članovi i naši radnici biraju ono što im je lakše, a lakše je otići u zemlje Zapadne Evrope i zarađivati pet, deset ili petnaest puta veće plate nego ovdje“, naglašava Šatorović, čiji izbor za predsjednika mnogi članovi Sindikata ne priznaju.

Iako ne postoje propisi o najnižoj plati, Hurtić navodi da Vlada FBiH vodi kontinuiran dijalog sa granskim sindikatima o pitanjima koja uključuju i rast minimalne plate.

„Samo u zadnje četiri godine Vlada FBiH zaključila je 12 granskih kolektivnih ugovora i nekoliko sporazuma, gdje je u većini slučajeva došlo do povećanja plaća za najveći broj radnika u FBiH, a koliko je poznato, isto se desilo i na strani Udruženja poslodavaca FBiH. Trenutno se u parlamentarnoj proceduri nalazi zakon o doprinosima FBiH, čijim bi se usvajanjem stvorile pretpostavke za rast plata za oko 60.000 radnika koji primaju manje od 500 KM, a čija prava, čini se, nisu zaštićena važećim granskim kolektivnim ugovorima“, govori Hurtić.

Rad na crno

O potrebi smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih nameta, ali i drugim neophodnim koracima koje je potrebno učiniti kako bi se zaštitile kompanije koje posluju u skladu sa zakonom, govorila nam je i Minela Durmo, direktorica marketinga Amko komerca.

„Ovi nameti su previsoki i u posljednje četiri godine se sve više povećavaju umjesto da se ide ka rasterećenju privrede.Neophodno je uraditi reformu fiskalnih i parafiskalnih nameta, kako bi se pomenuta stopa snizila bar za 30 posto, a parafiskalni nameti sveli na nulu. Uglavnom to plaćaju kompanije koje izmiruju sve obaveze prema državi, dok oni koji rade na crno nemaju registrovanu kompaniju, uposlenici im nisu prijavljeni, ne plaćaju obaveze prema državi. Dakle, isključivu cijenu plaćaju kompanije koje posluju u skladu sa zakonima, one su opterećene i iz dana u dan trpe sve veće i veće namete“, kaže Durmo.

Nada se da samo mali broj poslodavaca radnicima isplaćuje plate od oko 400 KM.

"Najniža plata bi se trebala povećati minimalno za 50 posto po hitnom postupku. Treba nam biti cilj da najniža plata bude koliko i trenutna prosječna plata na nivou BiH", zaključuje Durmo.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti