Neusklađenost tržišta i zakona: Privrednici u BiH plaćaju duple troškove registracije proizvoda

19.11.2021. 11:09 / Izvor: Akta.ba
hemikalije

Problem je posebno izražen u registraciji dodataka prehrani i hrani za posebne namjene, hemikalijama kao i biocidima.

Zbog neusklađenosti zakona i nepostojanja jedinstvenog tržišta, uvoznici i privrednici u BiH prinuđeni su vršiti duplu registraciju proizvoda pri nadležnim institucijama entiteta. ​​U najvećoj mjeri te troškove snosi kupac jer kupuje skuplje proizvode.

Problem je posebno izražen u registraciji dodataka prehrani i hrani za posebne namjene, hemikalijama kao i biocidima, gdje je registracija regulisana na nivou entiteta. 

Dodaci prehrani su koncentrati i ekstrakti biološki aktivnih sastojaka hrane ili drugih izvora sa fiziološkim funkcijama sa svrhom da dodatno obogate unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj prehrani. Na tržištu su prisutni u različitim oblicima kao što su tablete, kapsule, prahovi, gelovi i tekućine. 

U Federaciji BiH, dodaci prehrani se registriraju u Federalnom ministarstvu zdravstva, dok se u Republici Srpskoj, registracija radi u Institutu za javno zdravstvo RS. 

Inače, zakonodavstvo koje se primjenjuje analogno je hrani.  Registracija dodataka prehrani u FBiH definisana je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati u promet. 

Dupli troškovi

Na osnovu člana 43. stav 1. tačka 4. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe („Službeni list RBiH“, br.2/92 i 13/94), a u vezi sa članom IX 5. (1) Ustava Federacije BiH, federalni ministar zdravstva, u sporazumu sa federalnim ministrom trgovine, donio je pravilnik Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica.

Pravilnik je stupio na snagu 06.08.2004. godine – broj 01-37-5736/04. 

U Republici Srpskoj registracija se radi prema Zаkоnu о hrаni (Službеni glаsnik Rеpublikе Srspkе, brој 19/17)  Prаvilniku о pоstupku i uslоvimam upisа i brisаnjа, sаdržајu i nаčinu vоđеnjа Rеgistrа hrаnе zа pоsеbnе prеhrаmbеnе pоtrеbе, Rеgistrа dоdаtаkа ishrаni i Rеgistrа hrаnе оbоgаćеnе nutriјеntimа (Službеni glаsnik Rеpublikе Srpskе, brој 9/18), 

Subјеkti u pоslоvаnju hrаnоm priје stаvljаnjа nа tržištе Rеpublikе Srpskе hrаnе zа pоsеbnе prеhrаmbеnе pоtrеbе, dоdаtаkа ishrаni i hrаnе оbоgаćеnе nutriјеntimа dužni su upisаti оve proizvode u оdgоvаrајući Rеgistаr kојi vоdi Ministаrstvо zdrаvljа i sоciјаlnе zаštitе Rеpublikе Srpskе.

Admira Isaković, voditelj nabave, marketinga i prodajne regije dm drogerie markt d.o.o., navodi da nejedinstveno tržište uzrokuje dodatne troškove radne snage kao i dodatne troškove registracije. 

Primjera radi, troškovi u Federaciji za analize, rješenja, takse iznose oko 2.000 KM, a u Republici Srpskoj oko 1.900 KM. 

"Za FBiH su 1200 KM uplata registracije + 25 KM taksa + analiza koja se kreće od 250 KM do 600 KM. Za RS plaća se stručno mišljenje koje izdaje Institut za javno zdravstvo i cijena se kreće od 700 do 1800 KM + 12 KM takse. U ove iznose nisu uračunati npr. troškovi prevoda dokumentacije i uzoraka koje moramo predati na analizu", kaže za Akta.ba Isaković.

Tu su i dodatne poteškoće u radu koje se odnose na duplu pripremu dokumentacije, duple uplate, odlaske u Banju Luku, jednom zbog predaje zahtjeva i drugi put zbog preuzimanja stručnog mišljenja. 

"Zašto ne pojednostaviti tu proceduru, ako ništa makar tako što bismo koristili mogućnosti digitalizacije. Zašto ne smanjiti troškove procedure, tako što bi se registracije proizvoda vršile jednom i između entiteta bi se rješenja o registraciji uvažavala.  To su teme koje pogađaju sve proizvođače odnosno uvoznike i mi smo nemoćni u tome", ističe Isaković.

Kada je riječ o registraciji hemikalija i biocida u Republici Srpskoj, troškovi se kreću od 50 KM do 300 KM + takse 12 KM, dok se za grupu istih proizvoda povećava za 10 KM. 

Kao moguće rješenje problema, Isaković vidi samo dogovor između entiteta o međusobnom uvažavanju registracija proizvoda. 

Propao pokušaj uspostave jedinstvenog registra 

S druge strane, shodno nadležnostima propisanim Zakonom o hrani, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s mjerodavnim institucijama entiteta i Brčko distrikta BiH pripremila je Nacrt pravilnika o dodacima prehrani kojim bi se propisale jedinstvene procedure za registraciju dodataka prehrani na području Bosne i Hercegovine, te na taj način riješile poteškoće s kojima se suočavaju subjekti u poslovanju s hranom pri registraciji navedenih proizvoda. 

Provedena je kompletna procedura propisana Pravilima za konzultacije u izradi pravnih propisa ("Službeni glasnik BiH" broj 5/17) i odredbama Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH". br. 11/05, 58/14, 60/14, 50/17 i 70/17).

dm proizvodi

 

"Nacrtom pravilnika o dodacima prehrani predviđeno je da subjekt u poslovanju s hranom koji je odgovoran za stavljanje dodatka prehrani na tržište Bosne i Hercegovine podnosi zahtjev za stavljanje na tržište dodatka prehrani nadležnim ministarstvima zdravstva entiteta ili Odjelu za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine na administrativnom području gdje je registriran. Proceduru izdavanja Rješenja provodila bi nadležna ministarstva zdravstva entiteta ili Odjel za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koji bi vodili i registar dodataka prehrani, svako unutar svog administrativnog područja djelovanja, dok bi Agencija vodila Jedinstveni registar dodataka prehrani stavljenih na tržište Bosne i Hercegovine", navode iz Agencije za Akta.ba.

Donošenjem navedenog propisa koji je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije osiguralo bi se učinkovito funkcioniranje tržišta, te omogućilo brže i učinkovitije utvrđivanje sljedivosti u slučaju pojave na tržištu proizvoda koji ne zadovoljavaju uvjete koje moraju ispunjavati dodaci prehrani.

Imajući u vidu komentare nadležnih institucija Republike Srpske na prednacrte tri propisa, uključujući Pravilnik o dodacima prehrani, dostavljene Agenciji u okviru procesa javnih konzultacija, održan je sastanak s predstavnicima entitetskih ministarstava zdravstva na kojem je detaljno obrazložen zakonski osnov za izradu i donošenje Pravilnika o dodacima prehrani. 

Učesnici sastanka detaljno su upoznati s poteškoćama uzrokovanim zastojem u donošenju navedenog propisa s kojima se suočavaju subjekti u poslovanju s hranom, kao i nadležne institucije.

U skladu sa zaključkom sastanka, Upravnom odboru Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dostavljena je informacija o propisima iz područja hrane za posebne prehrambene potrebe, dodataka prehrani, te prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koja je razmatrana na sjednici Upravnog odbora održanoj 28.09.2021. godine. 

"Članovi Upravnog odbora primili su k znanju Informaciju o propisima iz područja hrane za posebne prehrambene potrebe, dodataka prehrani, te prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Uz obrazloženje kako je predmetna oblast regulirana propisima Republike Srpske, predstavnici institucija Republike Srpske u Upravnom odboru Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine nisu bili suglasni da se u daljnju proceduru donošenja upute tri propisa, medu kojima je Pravilnik o dodacima prehrani", potvrđeno je za naš portal.

Ističu da je Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine pripremila i predložila rješenja za registraciju dodataka prehrani koja su u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini. 

"Kao što je prethodno navedeno, prijedlozi Agencije daju mogućnost entitetskim ministarstvima zdravstva da provode proceduru izdavanja Rješenja, omogućavaju visoku razinu zaštite potrošača usklađenu sa standardima EU, a istovremeno omogućavaju subjektima u  poslovanju s hranom da stavljaju dodatke prehrani na tržište Bosne i Hercegovine kao na jedinstven ekonomski prostor koji je sastavni dio Ustava BiH a čije je uspostavljanje jedan od osnovnih uvjeta za članstvo u EU, te prioritet procesa stabilizacije i pridruživanja", zaključuju iz Agencije za sigurnost hrane.

S.B.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti