Njemačka auto-industrija pada zbog carina i ekoloških zakona

Njemački proizvođač automobila Audi objavio je ovog tjedna informaciju da će smanjiti broj radnika za sedam i pol tisuća. Otpustit će devet i pol tisuća radnika do 2025. godine što je nekih deset posto njegove globalne radne snage, ali će zaposliti dvije tisuće novih u radi razvoja električnih automobila i drugih novih tehnologija. Mala je utjeha što ostatak radnih mjesta taj proizvođač jamči do 2029. godine. Sve se opravdava oslobađanjem 6,6 milijardi eura u sljedećih deset godina koje Audi namjerava uložiti u budućnost. Otkazi se mahom odnose na dvije velike Audijeve tvornice gdje bi se trebala proizvoditi ta nova električna vozila. Riječ je o pogonima u Neckarslumu i Ingolstadtu iz kojih bi trebalo izlaziti 675.000 vozila godišnje.

Elektrifikacija portfelja

Sve se češće u njemačkoj javnosti postavlja pitanje o budućnosti tamošnje automobilske industrije. Proizvodnja automobila u toj zemlji pala je 12 posto u prvoj polovici ove godine, a izvoz 14 posto, objavio je Automotive News Europe. Prodaja automobila je u Njemačkoj, nastavlja se, pala u kolovozu za 0,8 posto, a ukupna prodaja u Europi pala je za devet posto u istom mjesecu. Kao razlozi zastoja vjerojatno najmoćnije europske industrije navode se trgovinski ratovi, pad prodaje u Kini, ali i nove ekološke norme kojima treba pribrojiti i aferu Dieselgate. Nadolazeći se pad proizvodnje i prodaje mogao nazrijeti već na frankfurtskom sajmu automobila u rujnu koji je veći broj proizvođača izbjegao, a generalno je procijenjen kao promašen. Očekivalo se, naime, da se tamo pojave značajni novi električni modeli, u pretprodukcijskim fazama, a ispalo je kako se sve svodi na VW-ov ID.3.

Restrukturiranje Audija dio je ukupne transformacije grupe Volkswagen koja cijeli svoj portfelj nastoji “elektrificirati” na način da svaki, ili barem većina, modela dobije i svoju električnu izvedenicu. Moralo bi se pojaviti 70 novih Audija, VW-a, Bugattija, Porschea, Škoda do 2028. godine, kako pišu globalni mediji poput CNN-a. Testni je ‘poligon’ Audijeva tvornica u Bruxellesu iz koje izlazi e-Tron, prvi električni SUV te tvrtke. Jasno, nije samo Volkswagen pogođen, CNN prenosi navod Fitch Ratingsa koji predviđa da će ukupna globalna prodaja novih automobila pasti za oko 3,1 milijuna ove godine što je oštriji pad nego 2008. godine, odnosno u doba vrhunca financijske krize.

Na sve nevolje, protiv velikih njemačkih proizvođača okrenuli su se i mediji koji koriste raspoloženje javnosti koje ide protiv velikih motora na unutrašnje sagorijevanje. No prema podacima Europske udruge automobilskih proizvođača za listopad, tržište se probudilo.

Razlog je činjenica da je prošle godine na snagu stupio standard WLTP, odnosno procedura Worldwide Harmonised Light Vehicle Test. Novi je to protokol za mjerenje potrošnje goriva u automobilima. Nakon prilagodbe, proizvođači se vraćaju u pozitivne brojke, no one su i dalje bitno manje od najboljih mjeseci prošle i ove godine. Dakle, nekog realnog temelja za optimizam ipak nema.

Oporavak još daleko

Ogleda se to i u pratećoj industriji gdje tvrtka Infineon u svojem automobilskom sektoru bilježi pad udjela prihoda od prodaje automobilskih komponenti na 8,7 posto u zadnjem kvartalu, što je očito daleko manje od 14,6 posto koliki je bio udio automobilskog sektora u tom velikom dobavljaču za različite industrije.

"Osjećamo utjecaj slabije potražnje za automobilima te za sada ne očekujemo neko poboljšanje. I to se neće dogoditi prije druge polovice 2020. godine", rekao je Infineonov direktor Reinhard Ploss.

Isto govori i šef Continentala Wolfgang Schäfer, no oni se ipak nadaju oporavku temeljenom na, primjerice, očekivanom uzletu novog ID.3 za koji će ta tvrtka proizvoditi komponente .

"Europska regulativa će prisiliti tržište, na kraju i korisnike, da usvoje električna vozila. Zbog toga treba izgraditi više punionica za takva vozila – rekao je Schäfer. Nešto slično nedavno je rekla i sama kancelarka Angela Merkel upravo na predstavljanju novog ID.3.