Njemački investitori su stalno prisutni u regiji sa skoro 200 kompanija

15.05.2018. 13:16 / Izvor: Akta.ba
Njemački investitori su stalno prisutni u regiji sa skoro 200 kompanija

Postoji nekoliko oblasti sa velikim potencijalom, a koje su interesantne njemačkoj privredi.

"U BiH sa ne tako velikom investicijom vrlo lako možete postati lider na tržištu, odnosno imati udio na tržištu u iznosu od 20 do 30 posto. I tada se nalazimo u segmentu gdje investicija postaje interesantna. Ako posmatramo njemačke investicije u BiH, a Njemačka spada u top 10 investitora, onda dobijamo upravo takvu sliku", kazao je za poslovni portal Akta.ba Sven Thorsten Potthoff novi direktor Njemačke vanjskotrgovinske komore (AHK) za područje BiH i Hrvatske.

Postoji nekoliko oblasti sa velikim potencijalom, a koje su interesantne njemačkoj privredi. To su s jedne strane težišta projekta Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača kao što su obrada i prerada metala, kompletna dobavljačka industrija za automobilsku industriju, od presvlaka preko sistema za kočenje do dijelova od plastike.

Veliki potencijal

"Pored toga, veliki potencijal se nalazi u oblasti drvno-prerađivačke industrije i industriji namještaja. Upravo kompanije iz industrije namještaja su na sajmu namještaja i interijera IMM u Kelnu početkom ove godine pokazale da spadaju u sami vrh branše. Na takav uspjeh treba biti ponosan", ispričao je Potthoff.

Zanimljiva je i tekstilna industrija, uključujući proizvodnju obuće, iako se veliki broj narudžbi bazira na tzv. lon-poslovima. U ovom sektoru je bitno da se u BiH generiše više dodatne vrijednosti. Također su povećani potencijali IT-sektora koji se izvrsno razvija i pokazuje visoke stope rasta, a neke od kompanija već sarađuju sa njemačkim partnerima. Pored toga, zanimljiv je i energetski sektor, a posebno oblast obnovljivih izvora energije je obećavajuća.

Njemački investitori su stalno prisutni u regiji i radi se o ukupno cca. 200 kompanija sa udjelom njemačkog kapitala. Pored toga, primjetno je da i dalje postoje njemačke kompanije koje su zainteresovane za tržište Bosne i Hercegovine.

Neke od njemačkih kompanija u BiH su Heidelberg Cement, poznatija kao Tvornica cementa Kakanj, kompanija Mann+Hummel sa cca. 600 radnika u Tešnju, kompanija Emka iz sektora obrade metala sa proizvodnjom u Goraždu, te kompanija Meggle u Bihaću.

Njemačke investicije

Ističe da su prošle godine pratili jednu njemačku kompaniju iz dobavljačkog sektora za autoindustriju u procesu osnivanja svoje proizvodne podružnice na sjeveru zemlje.

"Na toj lokaciji će biti otvoreno nekoliko stotina radnih mjesta", kaže Potthoff, te dodaje da je i dalje u praksi primjetno da postupak osnivanja kompanije nije nimalo jednostavan.

Ističe da najnoviji izvještaj Svjetske banke Doing Business pokazuje pesimističnu sliku. Na osnovu ovog izvještaja BiH zauzima 175. mjesto kod osnivanja kompanije, te je na tom polju neophodno raditi na poboljšanju kako bi se povećao broj novih kompanija.

"Njemačke kompanije povećano preusmjeravaju svoje dobavljačke aktivnosti sa Dalekog istoka u zemlje jugoistočne Evrope. Razlog tome je s jedne strane što je cjenovna prednost u Aziji zanemariva, ukoliko uopšte danas i postoji, a s druge strane je lanac snabdijevanja iz Azije mnogo duži. Pored toga, kompanije sa zapadnog Balkana postaju znatno konkurentnije", objasnio je Potthoff.

To znači da se područje jugoistočne Evrope nalazi u većem fokusu dobavljačkih aktivnosti, a u Predstavništvu njemačke privrede u BiH ističu da primjećuju povećani interes.

"Dugoročno očekujemo jače uvezivanje Bosne i Hercegovine u lance snabdijevanja njemačkih kompanija", naglasio je Potthoff.

Komplikovana administracija

Često nailazimo na činjenice da bh. potencijal nije iskorišten kako treba, a kako ističe Thorsten Potthoff za tako nešto postoji nekoliko razloga, a jedan od njih je sigurno komplikovana administrativna struktura BiH.

"Ukoliko BiH posmatrate s vanjske tačke gledišta, onda ona ponekad djeluje kao labirint, obzirom da nadležnosti institucija često nisu jasno regulisane, a mnoge stvari zavise od ličnog angažmana pojedinca. Rado ću vam dati jedan primjer. Spomenuo sam obnovljive izvore energije kao potencijal. Posmatraju li se procedure odobrenja od koncesije do građevinske dozvole, koje su često regulisane na različitim nivoima vlasti, te se izdaju nezavisno jedna od druge, onda to na investitore na prvi pogled djeluje zastrašujuće", ispričao je Potthoff.

Objasnio je dalje da njihovo privredno istraživanje koje provode svake godine pokazuje sličnu sliku. Anketirane kompanije kao najveće probleme navode manjak borbe protiv korupcije i kriminaliteta, nedostatak političke i socijalne stabilnosti, nedostatak pravne sigurnosti i neefikasan rad javne uprave.

"Kada pogledam na privatni sektor, postanem optimističan. Razvija se nezavisno od otežanih uslova poslovanja, a pri tome domaće kompanije postaju sve konkurentnije. Zbog toga želim pohvaliti domaće kompanije. A veoma se radujem što ću neke od njih posjetiti i upoznati. Iz moje perspektive će ključ uspjeha i u budućnosti biti u izvozu. Raduje me što Njemačka kao najznačajniji trgovinski partner ima značajnu ulogu", dodao je Thorsten Potthoff.

Kaže da se u ovoj oblasti kompanije moraju veoma dobro pozicionirati, sa velikom dozom strpljenja, jer se osvajanje novih tržišta ne dešava preko noći. Svakako AHK predstavništvo će u ovom segmentu rado pružiti pomoć.

Potthoff  kaže da će se s druge strane ključna tema stručnih kadrova razviti u poseban izazov na koji se mora biti pripremljen s dvije tačke gledišta. Kao prvo, potrebno je obezbijediti i sačuvati kvalificiranu radnu snagu, a kao drugo investirati u školovanje budućeg stručnog kadra. To je izazov koji predstoji sistemu obrazovanja u državi, a koji se može riješiti samo u saradnji sa privredom, jer u konačnici je za potrebe privrede neophodno obrazovati stručni kadar kako bi se stvorila i osigurala radna mjesta.

M.R.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti