Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Noć u praznom hotelu: Kako je virus SARS-CoV-2 milione pretvorio u nule

23.02.2021. 11:41 / Izvor: Akta.ba

Uposlenici Hotela Bristol (Novotel) i tog su dana iznajmljivali već rezervisane sobe. Kada gosti dođu smjestit će ih u susjedni hotel ili će im pomoći da nađu drugi smještaj. Juni je 2019. i svi smještajni kapaciteti u Bosni i Hercegovini su popunjeni. Prema podacima za taj mjesec, BiH su posjetila 179.103 turista, što je bilo za 24,6% više u odnosu na isti mjesec 2018. Na raspolaganju im je bilo 18.312 soba (4,2% više u odnosu na juni 2018) i 37.547 kreveta (6,4% posto više u odnosu na isti period prethodne godine). Turizam je bio brzorastuća privredna grana u BiH. Podaci koje je u decembru 2019. godine objavila Federalna novinska agencija govore da je od januara do kraja novembra te godine BiH posjetilo 1.544.452 turista, što je za 12% više u odnosu na 2018. U posljednjoj godini prije pandemije COVID-19 zabilježeno je 3.178.416 noćenja, 10,7% više nego prethodne. Turisti dolaze iz Kine, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Poljske, Njemačke, Italije, SAD-a... U proljeće 2020. virus SARS-CoV-2 sveo je te brojeve skoro na nulu.

Mlađi menadžer na dužnosti

Mirza Agić, mlađi menadžer na dužnosti, u Bristol je došao 2011. godine, radovi na obnovljenoj građevini još nisu bili dovedeni do kraja. Bila je to poslovna ponuda koja se ne propušta. U početku je, sjeća se, bilo oscilacija, ali kada se biznis razvio imao je najbolje radne uvjete u hotelijerskom sektoru. Svete riječi za radnike u BiH: ugovor na neodređeno, redovne plate, uplaćivanje doprinosa - u Bristolu su se konkretizirale. Tako je bilo do ljeta 2020. kada je Mirza završio na birou za nezaposlene.

Mlađi menadžer sa papira u praksi je bio podrška recepciji. Čovjek iza scene, kako kaže. Mirza je vodio knjige gostiju, radio mjesečne izvještaje za Turističku zajednicu, a najviše je brinuo o transferima gostiju (od aerodroma do hotela i obratno, ali i o transferima u susjedne zemlje, jer su gosti imali mogućnost da rezervišu i takvu vrstu transporta). 

"Obim posla i dinamika dana uvijek ovisi o broju dolazaka i odlazaka. To je glavni parametar za svaki dan u hotelu. Po tome možeš znati koliko ćeš tačno imati posla", kaže Mirza Agić. Ove riječi su zloslutna uvertira za sudbinu koja će zadesiti radnike u hotelijerstvu kada avioni nestanu s neba i granični prelazi spuste rampe da ih više ne podignu.

Tri sprata za Hillary Clinton

Ali bilo je i ono prije, vrijeme sa sedmerocifrenim brojkama. Mirza kaže da je u hotelu u kojem je radio “bila potpuna ekspanzija biznisa”.

"Zadnjih nekoliko godina su procenti rasli za petnaest do dvadeset posto za svaku godinu. Te podatke znam jer sam radio izvještaje za Turističku zajednicu. Potpuno ludilo. Pretprošle, 2019. godine, nismo mogli primiti sve goste. Kapacitet hotela je 186 soba", govori Mirza dok računa da mu je lakše nabrojati zemlje iz kojih gosti nisu dolazili.

Obnovljeni Bristol prevashodno je bio zamišljen kao business hotel, ali su ga vladajuće okolnosti na tržištu pretvorile u turistički. To je donijelo stanovite probleme. Razoren granatama tokom opsade Sarajeva u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća, hotel je morao biti obnovljen u arhitektonskoj formi u kojoj je izgrađen 1973. godine. Od tada do druge decenije 21. vijeka standardi u hotelijerstvu su se promijenili. "Ljudi danas žele veću kvadraturu", dijagnosticira Mirza. Bristolove “male” sobe sa radnim stolovima bile su idealne za poslovne ljude koji se zadržavaju noć ili dvije, a konferencijske sale, velike i male multifunkcionalne sale, garaže i parking, te “full” tehnička podrška sve su što je potrebno za održavanje poslovnih konferencija. Istovremeno i sve što ne treba turistima. 

Ali postoji još jedan tip gostiju - Very Importan Person. SIPA, OSA-OBA i ostale agencije koje rade sa VIP ličnostima stepen sigurnosti u Bristolu ocjenjuju visokom ocjenom. “Pozicioniran je tako da ima dobar pristup sa svih strana, može mu se prići u koloni, mogu prići obezbijeđena vozila...”, razlozi su za dobru sigurnosnu ocjenu koje navodi Mirza Agić, napominjući da je s tog aspekta Bristol “hotel broj jedan u Sarajevu”. Zbog toga je hotel imao mnogo VIP gostiju. Već 2012. ugostili su Hillary Clinton, u tom trenutku američku državnu sekretarku, dakle treću najvažniju osobu u političkoj hijerarhiji SAD-a. Ispražnjena su tri posljednja sprata, obezbjeđenje hotelske kamere mijenja svojima... Život u hotelu bio je dinamičan, a ni za život van hotela nije nedostajalo anegdota.

COVID-obrazloženje

Konstantni rast turizma u BiH bio je važan faktor za dolazak turističkih radnika u dobru poziciju na tržištu rada, ali nije bio jedini. Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju Mirza Agić navodi kao događaj koji se posljedično odrazio i na turističke radnike u BiH:

"Ljudi iz Hrvatske su dobili slobodu da idu na Zapad. Kada su oni ostali bez ugostiteljskog kadra, naši ljudi su počeli ići u Hrvatsku, posebno na Jadran, gdje kuhar, belmen ili recepcioner za sezonu mogu zaraditi godišnju bh. platu. Tako da je ovdje postalo problem naći dobrog kuhara. Recimo, u ljeto 2019, kada smo ostali bez šefa kuhinje, naša direktorica je doslovno otišla na Jadran da nađe nekog ko pati od nostalgije. Doslovno je mogao poželjeti koliko će novca, samo da se vrati. Izgubio se onaj momenata kojim su radnici ucjenjivani: ‘Ako nećeš ti, ima ko hoće’", opisuje Mirza povoljnu situaciju za radnike u turizmu i ugostiteljstvu u vremenu neposredno prije pandemije.

Sada više nije tako. Danas bi možda bili zadovoljni i uvjetima koje su imali u vrijeme kada su ih poslodavci mogli ucjenjivati, jer su svi na birou za nezaposlene.

Crne slutnje u hotel su stigle prije virusa. Kada su zatvoreni prvi aerodromi u Aziji, počeo je da pada broj gostiju. Onda je došao lock down. "Bilo je izvjesno da će hotel biti zatvoren, jer nismo imali šta raditi", prisjeća se Mirza Agić i nastavlja: "Tužno je to, brate. Svi su bili svjesni neizbježnog. Naravno, postojala je nekad nada, ali činjenice su svakome ko imalo razmišlja govorile da to neće moći ostati".

Dok drugi hoteli otpuštaju radnike, u Bristolu uposlenicima nude reviziju ugovora:

"Menadžment je od početka pred zaposlenike izlazio sa činjenicama. Uposlenici su vidjeli šta se događa, nije bilo spektakularnih iznenađenja. Manje-više se znalo čemu to vodi. Ljudi nisu otpušteni odmah, kao što se događalo u drugim hotelima", priča Mirza.

Prva mjera bilo je smanjenje plata. Uposlenici 1. aprila 2020. potpisuju prekid ugovora, nakon čega dobivaju novi ugovor u kojem su im primanja umanjenja za 40 posto (obrazloženje u ugovoru: COVID-pandemija). Druga mjera bilo je smanjenje plata na minimalac (425,04 KM).

U julu 2020. portal Klix objavljuje vijest da će Hotel Novotel Bristol privremeno zatvoriti vrata za goste. U istoj vijesti, kao nezvanična informacija, navedeno je kako je trenutna odluka menadžmenta “da neće biti otpuštanja radnika koji imaju ugovore na neodređeno”.

Radnici idu na biro

Mjesec kasnije, odlučeno je da svi radnici dobivaju rješenje o otkazu. Menadžment, u kojem je bio i Mirza Agić, morao je odlučiti da li će biti zavoren Bristol ili Swissotel na Marin Dvoru, budući da su oba hotela u vlasništvu poslovne grupacije Al-Shiddi. "Na jednom od sastanaka je došla vijest: vlasnik je odlučio da zatvori hotel Bristol", prisjeća se Mirza.

Dio uposlenika iz Bristola prelazi u Swissotel, budući da je u tom hotelu većina radnika imala ugovore o radu na određeno, pa su po isteku ugovora zamijenjeni sa onima iz Bristola koji su imali ugovore na neodređeno. “To je bio minimalan broj ljudi, jer se nije znalo da li će i taj hotel biti zatvoren. Tada se situacija razvijala u najnegativnijem smislu”, kaže Mirza. Ostali su poslani na biro za nezaposlene.

"Napravljena je nova sistematizacija, i od 70 ljudi ostalo je pet", pojašnjava Agić.

Na pitanje da li je Vlada Federacije BiH mogla pomoći hotelijerima da finansijski premoste period lock downa, Agić odgovara: "Vlada!? Naša vlada je mogla, ali nije htjela ili nije znala ništa". Prema njegovom mišljenju, Uredba o interventnim mjerama, kojom je Vlada FBiH sa 30 miliona kovertibilnih maraka u decembru prošle godine finansijski podržala turističko-ugostiteljski sektor, stigla je kasno.

"Vidi, poslodavac tu uvijek dobro prođe, u smislu da su oni, nakon što su nas stavili na minimalac, sačekali tri mjeseca i onda nas otpustili. Otpremnina se izračunava prema zadnja tri primanja, tako da je naša bila minimalna, odnosno mnogo manja nego što bi bila da su ostale plate koje smo imali. Tako se poslodavac oslobodio radnika i svih obaveza prema radnicima uz minimalne otpremnine, ali opet je od Vlade dobio određena sredstva. Tako da se poslodavci uvijek provuku", zaključuje Mirza Agić.

Radnici su na koncu dobili obećanje da će biti vraćeni na posao "kada gosti opet počnu dolaziti u hotel” (navedeno i u obrazloženju o otkazu). Od tada do danas, pored toga što se redovno javljao na biro, Mirza Agić se bavio onim što najviše voli - fotografijom. Postavio je i dvije izložbe, “Covid Diary” u Historijskom muzeju BiH, te “071” u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo. Fotografija i biro za sada mu ostaju jedina izvjesnost.

Naratorium redakcija

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti