Novi porezi u FBiH: Za jedne dobitak, za druge odbitak

20.06.2017. 14:21 / Izvor: Akta.ba

Bez smanjenja opterećenja na privredu, sveobuhvatnijeg pristupa promjenama zakonskih rješenja nema novih investicija u privredu.

Bez smanjenja opterećenja na privredu, sveobuhvatnijeg pristupa promjenama zakonskih rješenja nema novih investicija u privredu i novih radnih mjesta, poručili su danas u Sarajevu privrednici u okviru javne diskusije "Porezi: Dobitak ili odbitak?" koju je organizovao Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i US Alumni asocijacija u BiH u okviru serije inovativnih javnih foruma za međusektorski dijalog.

PRIVREDNICI JASNI - ŽELE RASTEREĆENJE PRIVREDE

U okviru javne diskusije predstavnici javnog sektora i stručnjaci pokušali su odgovoriti na nekoliko pitanja koje očekuje privreda od Vlade FBiH, a odnose se na to: Da li će poreska reforma zaista biti neutralnog fiskalnog efekta?, Da li će se povećati produktivnost i konkurentnost domaće privrede sa ciljem povećanja investicija, broja zaposlenih i ukupnog privrednog rasta?, Kako će novi zakoni utjecati na budžet i poslodavce, a kako na plate i penzioni sistem?, te  Da li će porasti opterećenje na stanovništvo?

Privrednici ne vjeruju u neutralni fiskalni efekat. Također nisu optimistični kada su u pitanju nova radna mjesta, investicije i konkurentnost privrede, te smatraju kako bi sve ovo se moglo negativno odraziti na stanovništvo. 

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Izudin Kešetović kaže kako se mora radikalno krenuti u cjelokupan sistem reformi, inače svi će nam otići u instranstvo, nećemo imati zdravstva, neće nam imati ko raditi, nećemo imati školstva, penzija, privrede...

Kešetović smatra kako neutralni efekat o kojem Vlada priča ne postoji, stoga je potrebno provesti finansijske, ekonomske, socijalne i političke efekte.

Aida Soko, savjetnica federalnog premijera Fadila Novalića kazala je kako je ovo jedna od ključnih reformi Akcionog plana koji je Vlada FBiH pred sebe postavila.

Ljubiša Đapan, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja kazao je kako se Vlada Federacije BiH odlučila da ovo uradi u dva koraka. U prvom koraku kaže nema nikakvog rasterećenja i nema nikakvih bitnih reformi.

Pojašnjava, kako se na ovaj način dokazivanja rada izjednačavamo sa zemljama Evropske unije, zemljama OCED-a i sa Republikom Srpskom koja ovakav način rada ima od 2010. godine.

"Usklađivanjem sa RS-om doprinosimo jedinstvenom ekonomskom prostoru u BiH", kaže Đapan, pojašnjavajući kako je suština novog načina rada, proširenje osnovice za oporezivanje.

KAKO ĆE SE OPOREZIVATI PLATA?

Ovo bi značilo navodi da se oporezuje topli obrok, regres i prijevoz, dok se zbirne stope smanjuju, tako da se dobije neutralni efekat.

"Ovo znači da zbirna stopa neće više biti 41,5 posto, već 33 posto", kaže Đapan.

Pojasnio je kako je do 700 KM lični odbitak i nema plaćanja poreza na dohodak. Na slijedećih 800 KM do 1.500 KM plaća se porez od 10 posto, preko 1.500 plaća se porez po stopi od 20 posto.

"Ukinuti su posebni doprinosi na teret poslodavca i doprinosi na teret radnika, uvedene je jedinstvena stopa i jedinstveni doprinosi i svi ulaze u bruto doprinos", istaknuo je Đapan.

Kada je u pitanju oporezivanje kapitala pojasnio je kako se uvodi porez na oročenu štednju u procentu od 10 posto i dividente od 10 posto.

"Ako posmatramo zakon u cjelini može se zaključiti kako će ova dva poreza dovesti do većeg oporezivanja i povećanja javnih prihoda. Prednosti i mane novog načina oporezivanja, dovode do lakšeg obračuna plata i nižih troškova poslodavaca. Svi poslodavci koji su isplaćivali plate radnicima bez neoporezivih naknada, bez toplog obroka, prevoza i regresa biće u povoljnijoj poziciji, takvi poslodavci će plaćati manje poreza na plate. Oporezivanje će biti povoljnije i za one poslodavce koji su svojim radnicima isplaćivali neoporezive naknade u  iznosu koji je niži od 31 posto od neto plate. Oni poslodavci koj su isplaćivali radnicima plate u većem procentu od 31 posto od neto plate će platiti više poreza. Lični odbitak od 700 KM važit će samo za redovni radni odnos, što će doprinijeti većem broju prijavljenih radnika", pojašnjava Đapan, te dodaje kako ovdje vidi jednu, jedinu manu  i ona se odnosi na poslodavce koji su svojim zaposlenim radnicima isplaćivali neoporezive naknade u procentu više od 31 posto od neto plata.

Suad Ećo, vlasnik i direktor Ećo Company smatra kako plate koje su minimalne u FBiH neće biti dodatno opterećene, što je dobro, međutim kada su u pitanja plaće sa većim iznosom doći će do opterećenja i to opterećenje će se prenijeti na poslodavce.

"Mi kao poslodavci, zaista ne možemo razmišljati o smanjenju plaća, ionako se borimo da ljude zadržimo unutar svojih kompanija, jer je trend odlaska", kazao je Ećo, smatrajući kako se trebalo ići na neki vid rasterećenja privrede kako bi se došlo do novog investicionog ciklusa i novog zapošljavanja.

Smara, kako se sa novim Zakonom o doprinosima i Zakonom o porezu na dohodak vrtimo u krug.

Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH kaže kako će se statistički gledano novi Zakon o doprinosima negativno odraziti na radnike ili na poslodavce gdje su niže plate.

Muhamed Pilav, direktor firme MS&WOOD kazao je kako bez ubrzanog rasta realnog sektora,  bh. ekonomija i društvo će da doživi kolaps.

Muamer Mahmutović, predsjednik Privredne komore KS kao privrednici generalno žele sveobuhvatni pristup promjenama zakonskih rješenja.

Smatra kako će za nekoga novi Zakon o porezu na dohodak biti odbitak, a za nekoga dobitak.

Većina govornika današnjeg skupa smatra kako novi Zakon o porezu na dohodak nema neutralan učinak, te je potrebno mnogo više raditi na prilagodbi ostalih poreza, čime bi se ravnomjerno rasporedile obaveze na sve članove ekonomske zajednice.

Zaključci i prijedlozi koji su usvojeni na današnjoj diskusiji, bit će upućeni nadležnim tijelima Vlade FBiH, kao kvalitativni doprinos procesu konsultacija prije donošenja ovih zakonskih rješenja.

E. Ko.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti