Novi zakon bi trebao izjednačiti status majki u Federaciji BiH

U Federaciji Bosne i Hercegovine majke nemaju ista prava, jer se porodiljske naknade, kao i dječiji doplatak razlikuju od kantona do kantona. Tako neke od njih, izuzev jednokratne pomoći, ne dobiju ništa. Vlada Federacije BiH predložila je Nacrt zakona o podršci porodici s djecom u Federaciji BiH, čijom bi se primjenom status majki na nivou ovog entiteta potpuno izjednačio. Ovaj je prijedlog krajem februara podržao i Predstavnički dom Federacije BiH.

Amra Marić iz Mostara majka je troje djece i nije dobijala porodiljsku naknadu, kao ni dječiji doplatak. Ništa izuzev jednokratne pomoći u vrijednosti od 400 maraka. Naime, u Federaciji BiH svaki kanton je država za sebe, bar što se ove oblasti tiče. U nekim kantonima majke dobijaju samo jednokratnu pomoć, vrijednost porodiljskih naknada je različita, a i dječiji doplatak, koji uglavnom dobijaju porodice težeg socijalnog satusa, ne može podmiriti osnovne životne troškove.

"Za tih 400 maraka koje majka dobije ne može se kupiti djetetu ni krevetac. Tim novcem mogu se potkrijepiti neke osnovne dječije potrebe. To je žalosno, s doplatkom još žalosnije", priča Amra.

Nova nada je u novom zakonu o podršci porodici s djecom u Federaciji BiH, koji je predložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. On, između ostalog, predviđa da se visina naknada ujednači na nivou svih kantona, te da se dječiji doplatak finansira iz budžeta Federacije, a novčana pomoć nezaposlenim porodiljama iz kantonalnih budžeta. Prema tome, dječiji doplatak iznosio bi oko 53 KM.

"Uvećani dodatak koji je namijenjen djeci s posebnim potrebama bi bio 72 KM. Što se tiče novčane pomoći porodiljama koje nisu u radnom odnosu predloženo je da to bude 30% od prosječne plate, što bi bilo oko 266 KM mjesečno", navodi Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH.

Ovaj prijedlog zakona Vlade Federacije BiH podržali su i u Predstavnčkom domu Parlamenta FBiH, s tim da poslanici ističu da mu je neophodna dorada.

S ekonomskog aspekta implementacija ovog zakona finansijski je izvodiva. Međutim, struka tvrdi da je potrebno da se naprave korekcije u visini naknada u kantonima na osnovu životnog standarda tog kantona i potrošačke korpe, koja nije svugdje jednaka.

"Trošak potrošačke korpice za porodilju u Sarajevu i, recimo, u nekom drugom kantonu zasigurno je različit. Tako da se mora pristupiti na način da se prvo podrži porodilja, a drugo da to bude održiv sistem", kaže prof. dr. Sanel Halilbegović, profesor na Burch univerzitetu.

Ukoliko ovaj zakon naiđe i na podršku poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, moguće je da do kraja godine ugleda i svjetlo dana. Međutim, dosadašnja praksa je pokazala da taj proces ide malo sporije, te da veći konsenzus postoji kada su u pitanju naknade koje primaju političari na račun odvojenog života ili visini paušala.