Obligacione šeme BiH: 70 posto građana podržava izdvajanje posebne naknade za EE

07.03.2019. 12:36 / Izvor: Akta.ba
Obligacione šeme BiH: 70 posto građana podržava izdvajanje posebne naknade za EE

Energetsku efikasnost ne treba posmatrati kao obavezu, nego kao razvojnu mogućnost cjelokupne privrede zemlje, pa i investicije treba planirati shodno tome.

Obligacione šemu za energetsku efikasnost su se pokazale kao odličan mehanizam za poticanje privrede zemalja koje ih implementiraju.

Kroz ovaj instrument, u velikom obimu se finansiraju mjere energetske efikasnosti, putem domaćih sredstava finansiranja koja ne zavise od donacija ili kredita. Ovim se postižu bolji efekti u smislu stvaranja radnih mjesta u mnogim sektorima.

Mehanizam obligacionih šema energetske efikasnosti može pomoći da se unaprijedi privreda i BiH i iz tog razloga se ona smatra razvojnim mehanizmom. Mnoge postojeće obligacionih šema energetske efikasnosti uključuju i treće strane koje imaju ulogu glavnih implementatora, kao što su naprimjer općine.

Općine rade direktno sa građanima, obavezanim stranama i ugovaračima, te pomažu provedbu mjera energetske efikasnosti u svom lokalnom području. Na ovaj način se zadovoljavaju i lokalne potrebe, kao i nacionalni ciljevi politike, ali to još uvijek nije najbolje rješenje.

Obligacione šeme nisu samo trenutna pravna obaveza ili poslovna šansa nego je to budućnost.

Na jučer održanoj konferenciji "Obligacione šeme u energetskom sektoru" predstavljene su i smjernice politike obligacionih šema za energetsku efikasnost BiH, koje su pripremili Sekretarijat Energetske zajednice i Evropska banka za obnovu i razvoj - EBRD.

PROMIJENITI NAČINE FINANSIRANJA

Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije, kazao je da ciljevi EU za energetsku efikasnost rastu konstantno, od prvobitnih 20 posto povećanja energetske efikasnosti do 2020. godine, do sadašnjih 32,5 posto do 2030. godine sa mogućnošću povećenaj i nakon, što otvara velike mogućnosti za razvoj naše zemlje.

Kazao je da je prvobitno neophodno promijeniti načine finansiranja mjera eneregetske efikasnosti u BiH.

"Kroz projekt razvoja obligacionih šema ali i kroz prethodne pilot projekte, pokazalo se da budžeti javnih institucija nisu dovoljni da finansiraju mjere energetske efikasnosti pogotovo na lokalnim nivoima gdje su ove mjere na zadnjem nivou. Trenutno ne postoji niti jedan sistemski mehanizam za podršku stambenom sektoru kroz koji bi se mogle implementirati mjere EE. Kreditne linije kao jedan od modela finansiranja EE, također na lokalnom nivou nisu prioritetne, jer su oni već prezaduženi. Dok na višim nivoima postoje određeni krediti koji su najviše fokusirani na javne objekte", pojašnjava Kamenica.

Kroz istraživanje koje su sproveli, Kamenica kaže da građani bez podsticaja nisu zainteresirani za kreditiranja mjera EE. U tome oni ne vide svoj benefit jer svu uštedu daju na kamate.

Još jedan način finasiranja koji se koristi u ovom segmentu je ESCO model, koji u praksi nije zaživio u BiH. U ovom modelu se pokazalo da je najveći problem nepovjerenje jer se sporovi sporo rješavaju, a oni su za ovaj segment presudni faktor. Za ovaj model finansiranje stambenog sektora nije u fokusu, ne samo kod nas nego i u EU.

"Naš prijedlog je da se kroz cijeli sistem finansiranja uvedu i obligacione šeme kao dio slagalice, kako bi to u nastavku sve trebalo da izgleda, jer glavni benefit obligacionih šema jeste što one prikupljaju novac koji dalje potiče rad fondova ali i kreditinih linija", kaže Kamenica.

IZDVAJANJE NAKNADE ZA OBLIGACIONE ŠEME

Za ovu potrebu urađena je i analiza mišljenja javnosti na području cijele BiH na uzorku od oko 500 ljudi, o tome da li bi izdvajali određenu naknadu za obligacione šeme, njih 78,5 posto je podržalo izdvajanje putem posebnih naknada za EE, a od toka više od pola jako podržava ovaj oblik. 75,6 posto građana izjasnilo se da podržava skupljanje sredstava i dodjelivanje prema definisanim kriterijima.

"U okviru anketiranja postavljeno je i pitanje koliko su građani spremni da plate tu naknadu ponuđeno je 20 pf, 50 pf, 1 KM, 1,5 KM i 2 KM, i više od 70 posto ih je spremno izvdojiti 1KM mjesečno za naknadu za obligacionu šemu, što je više nego dovoljno za početak razvja. To je jedan dugoročan mehanizam koji ima konstantni rast, kroz koji privreda može da prepozna te signale te na taj način ulaže u proizvodne pogone ali i radnu snagu", govori Kamenica.

Ono što je prepoznato kao nedostatak jeste da 42,7 posto ispitanika ne vjeruje da bi se sredstva trošila transparentno.

To je jedan od poblema u realizaciji ovog programa. A rješenje za ovaj problem je adekvatna komunikacija sa javnosti kroz koju će dobiti sigurnost.

"Transparentnost je svakako rješenje. Budući da regulatori za energiju imaju zakonske obaveze za transparentno djelovanje, činjenica da obligacione šemu za energetsku efikasnost administriraju sami regulatori, znači da će funkcionisanje mehanizma i nadzor nad obavezanim stranama u provedbi mjera energetske efikasnosti također biti transparentan. Svi koraci u odabiru korisnika će također biti detaljno precizirani od strane regulatora, dajući jasne instrukcije obavezanim stranama kako će provoditi transparentnost postupka, te kako će se korisnici prijavljivati za subvencije i koji kriteriji će se koristiti pri njihovom odabiru", kaže Kamenica.

Pored toga, web platforme koje se koriste jasno prikazuju EEO proces, kriterije za izbor i rang-liste za odabir korisnika, procese izvještavanja i praćenja, također doprinose transparentnosti čitavog procesa.

Kamenica je naglasio da energetsku efikasnost ne treba posmatrati kao obavezu, nego kao razvojnu mogućnost cjelokupne privrede zemlje, pa i investicije treba planirati shodno tome.

"Potencijal energetske efikasnosti u BiH je procjenjen na 5 milijardi KM, riječ je o velikom broju ali je on ujedno i razvojna šansa našeg društva od jedan posto BDP-a godišnje, s obzirom da je naš trenutni rast BDP-a 3 posto, ova stopa od jedan posto za BiH je vrlo značajna. Ukoliko se nastavi ulaganje od 10 miliona KM godišnje pitanje je da li će se ikada taj potencijal moći iskoristiti u tolikoj mjeri koliki on zaista i jeste,  pokretanjem privrede, zaštite okoliša i tome slično", zaključio je.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti