Odrasli kreću na edukaciju samo "kad gori pod nogama"

08.03.2018. 08:33 / Izvor: Nezavisne novine
Odrasli kreću na edukaciju samo 'kad gori pod nogama'

Samo 8,7 odsto odraslih osoba u BiH učestvuje u nekom obliku formalnog ili neformalnog obrazovanja, podaci su Agencija za statistiku BiH

Prema podacima ankete o obrazovanju odraslih samo 8,7 odsto odraslih osoba u BiH učestvuje u nekom obliku formalnog ili neformalnog obrazovanja, podaci su Agencija za statistiku BiH.

Ova agencija je prvi put u BiH sprovela ovakvu anketu početkom prošle godine u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku.

Podaci pokazuju da 91,3 odsto ispitanika u dobi od 25 do 64 godine nije učestvovalo ni u formalnom ni u neformalnom obrazovanju. I po ovom pitanju najgori smo u zemljama okruženja.

"U formalnom obrazovanju učestvovalo je 2,2 odsto, u neformalnom obrazovanju 6,9 odsto, dok je znatno veći dio ispitanika, njih 74 odsto,  imalo namjeru da stiče znanja kroz svakodnevne aktivnosti, odnosno  kroz informalno učenje", kažu iz Agencije za statistiku BiH.

Kako ističu, formalno i neformalno obrazovanje najviše je bilo zastupljeno kod ispitanika starosti od 25 do 34 godine i kod ispitanika sa završenim visokoškolskim obrazovanjem.

Od ispitanika koji su učestvovali u neformalnom obrazovanju 83% su bili zaposleni.

Anketa o obrazovanju odraslih sastavni je dio istraživanja o obrazovanju odraslih u Evropi, koje se sprovodi u skladu sa regulativama EU i Eurostatovom metodologijom svakih pet godina u zemljama članicama EU, zemljama kandidatima i zemljama koje su potencijalni kandidati za članstvo u EU.

Kako su za "Nezavisne" rekli iz Socijalno-edukativnog centra (SEC) u Banjaluci, koji se bavi obrazovanjem odraslih, već nekoliko godina  sličan je broj polaznika u Banjaluci na godišnjem nivou, a to je 100-120 formalnih i neformalnih  polaznika.

"Obrazovanje odrasli shvataju kao puku potrebu kada im treba zbog nekog posla, tako da idu na prekvalifikacije ili osposobljavanje i uglavnom se obrazovanje odraslih svede na to. Stručno usavršavanje je manje zastupljeno", rekao je za "Nezavisne" Dalibor Popović, marketing menadžer SEC-a.

Ističe da najviše polaznika dolazi na osposobljavanje za njegovatelje i odlazi u inostranstvo tražiti posao, a to su od onih koji imaju samo osnovnu školu pa do magistara.

U Centru za poslovnu edukaciju Tuzla rekli su nam da u većini slučajeva ljudi koji kod njih dolaze na edukacije su osobe od 25 do 50 godina.

"Što se tiče našeg centra, kod nas brojke iz godine u godinu rastu, a najviše je u potražnji njemački jezik, dok je posljednjih godina u velikom porastu i potražnja za engleskim jezikom. Veoma su traženi i informatički kursevi, a u većini slučajva to su ljudi sa srednjim obrazovanjem", kažu iz ovog centra.

Ističu da naši ljudi uglavnom žele "obrazovanje na brzinu", ali ipak mnogi polako shvataju da će im obrazovanje donijeti bolju budućnost.

"Engleski jezik ljudi, recimo, upisuju čisto zbog  sebe, to upisuju obrazovaniji ljudi koji rade na sebi svjesni da im engleski jezik treba za usavršavanje", ističu u ovom centru.

Besplatna obuka za projektovanje

Sa ciljem jačanja kapaciteta srednjih stručnih škola, potpisan je sporazum o saradnji između Građevinske škole Banjaluka i WMTA, ustanove za stručno obrazovanje odraslih, u okviru realizacije projekta "Razvoj, multipliciranje i umrežavanje za zajednički obrazovni model obrazovanja odraslih za proizvodnju namještaja i arhitekturu".

"Pet profesora škole će imati priliku da pohađaju besplatnu obuku na novom softveru za projektovanje. Škola će kao donaciju dobiti softver i projektor koji će moći koristiti u redovnoj nastavi i za sprovođenje obuka drugih kandidata za tržište rada. Isto tako, 50 učenika i drugih kandidata će biti obučeno za rad na pomenutom softveru", kažu u Gradskoj razvojnoj agenciji Banjaluka.

Projekat je finansiran u okviru programa "Prilika plus" Vlade Švajcarske.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti