Održana radionicu na temu "Elektronski potpis i javna uprava"

U organizaciji Matične sekcije inženjera elektronike, automatike i telekomunikacija (skraćeno EAT) koja djeluje pri Inženjerskoj komori FBiH održana je veoma uspješna radionica o elektronskom potpisu i javnoj upravi. Radionica je održana kombinovano, tačnioje on line i fizički u prostorijama Privredne/gospodarske komore FBiH uz poštivanje epidemioloških mjera.

Učesnici radionice su bili predstavnici svih nivoa vlasti, od državnog do opštinskog/općinskog nivoa, inženjeri, ekonomisti, pravnici te svi oni koji na bilo koji način mogu doprinijeti pokretanju i razvoju pomenutih oblasti.

Učesnici radionice su bili u prilici da saznaju o dosadašnjoj zakonskoj regulativi u BiH i u EU, o različitim nivoima elektronskog potpisa gdje najviši nivo u rangu rukom potpisanog ima kvalifikovani napredni elektronski certifikat, da saznaju gdje i kako se elektronski potpis može nabaviti (kupiti), kako poslovati bez papira kao i zahtjeve koji se postavljaju pred moderne DMS sisteme. Učesnici su također bili u prilici vidjeti kako se elektronski potpisuje dokument kroz praktične demonstracije.

U interaktivnoj atmosferi doneseni su slijedeći zaključci:

1. Dosadašnja zakonska regulativa u BiH je dovoljna da se za kvalifikovani elektronski

potpis može reći da ima snagu, tj. ravnopravan, je sa ručnim potpisom;

2. Javna uprava e-servise može posmatrati kao tri scenarija:

2.1. zahtjev elektronski, servis klasični:

Korisnik šalje zahtjev u elektronskom obliku, dobija dokument u klasičnom/printanom obliku;

2.2. zahtjev elektronski, servis elektronski:

Korisnik šalje zahtjev u elektronskom obliku, dobiva dokument u elektronskom obliku

2.3. samostalno kreiranje i preuzimanje dokumenta preko web servisa.

U prva dva slučaja, podrazumijeva se da uposlenik obrađuje zahtjev i priprema izlazni dokument. U ovom slučaju korisnik sam unosi podatke, identificira se i mašina (neki server) na osnovu identifikacije izdaje dokument.

Svi učesnici su se složili da prvi scenario sa korištenjem može da krene odmah, dok je za drugi scenario potrebno provjeriti/usaglasiti određene zakone kao što je npr. Zakon o matičnim knjigama.

3. Operativno uspostavljanje elektronske korespondencije, tj. prihvatanja elektronski potpisanih dokumenta može se posmatrati kao tri hronološka procesa:

• Definisanje internih procedura;

• Kreiranju elektronski potpisanih dokumenta;

• Sigurna arhiva.

4. Obim ulaganja u infrastrukturu za prihvat i upravljanje elektronskim dokumentima je proporcionalan veličini organizacije/kompanije, sa obimom ulaganja u rangu ulaganja u informatičku opremu.

5. Da bi se elektronska komunikacija implementirala od najnižih organa vlasti, malih kompanija, pa do najviših nivoa vlasti, velikih kompanija i strategija, potrebno je multidisciplinarno pristupiti rješavanju problema.

Na radionici su potpisali i Memorandum o međusobnoj saradnji direktor Arhiva FBiH profesor Admir Hadrović i predsjednik EAT sekcije Edvin Škaljo.