Održana regionalna konferencija o suzbijanju krijumčarenja kulturnim naslijeđem

Regionalna konferencija o suzbijanju trgovine kulturnim naslijeđem je održana u Künstlerhausu u Njemačkoj, u Minhenu, od 5. do 7. maja, 2019.godine. Preko 70 učesnica i učesnika iz zemalja Zapadnog Balkana i drugih evropskih država je uzelo učešća u ovoj konferenciji. Pošto je tema od značaja i za Bosnu i Hercegovinu, osam predstavnika Granične policije, Ministarstva sigurnosti, Carine, Policije, Ureda tužilaštva i Državne agencije za istragu i zaštitu je prisustvovalo konferenciji.

Konferencija je organizirana u okviru Projekta IPA/2017 Borba protiv teškog kriminala na  Zapadnom Balkanu. Ovaj projekat je zajednički finansiraju Evropska unija (Generalna direkcija za susjedstvo i proširenje) i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke (BMZ). Projekat implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH  u ime pomenutog  ministarstva, kao i  Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije i Centar za međunarodnu pravnu saradnju (CILC).

Ciljevi konferencije

Glavni ciljevi ove konferencije su se odnosili na podizanje svijesti kako šire javnosti tako i pravnih lica o krijumčarenju kulturnim naslijeđem, kao i boljem razumijevanju načina djelovanja organiziranih kriminalnih grupa koje su uključene u ovu kriminalnu aktivnost. Govornici na konferenciji, eksperti iz organizacija kao što su Europol, Španska civilna garda, Oksfordski univerzitet, UNESCO, UNODC i Svjetska carinska organizacija su iznijeli svoja saznanja o načinima kako kriminalci falsificiraju i krijumčare orginalne dokumente, kao i o kulturološkim, historijskim i sociološkim aspektima takvih aktivnosti.

Promjena trendova kao globalni izazov

Eksperti su se složili o važnosti doznačavanja sredstava, vođenja istraga, podizanja političke svijesti i podizanja nivoa razmjene i prikupljanja informacija u svrhu suzbijanja ilegalne trgovine kulturološkim predmetima. Da bi u tome bili uspješni, organi vlasti moraju pratiti trendove u krijumčarenju – a oni su se prilagodili od fizičke razmjene na online tržištu, gdje se razmjena pomjera od predmeta male zapremine, a velike vrijednosti ka predmetima velike zapremine, a male vrijednosti. Globalizovana trgovina omogućava nove načine isporuke i bezbroj načina ugovaranja. Krijumčarenje materijala nije dobro dokumentovano i može se obavljati uz male rizike. Svjedočimo tome da sistematsko uništavanje kulturnog naslijeđa nije više kolateralna šteta, već namjerno ciljano djelovanja radi materijalne dobiti.

Nažalost, istrage često ostaju ograničene na lokalni nivo sa ograničenim sredstvima. To predstavlja specifičan izazov za organe vlasti i naglašava važnost međunarodne saradnje i usklađivanja. Povezivanje u okviru Evropske unije je od ključne važnosti za otkrivanje prikrivenih kriminalnih mreža i ciljanih predmeta velike vrijednosti.

Pravni instrumenti i strategije prevencije

Za carinske službenike i graničnu policiju, kao prvu liniju odbrane protiv krijumčarenja kulturnog naslijeđa, značajna bi bila veća dostupnost podataka, specifična obuka i povećani nivo svijesti. Ovi službenici ponekad djeluju u opasanim i otežanim uslovima, sa ograničenim dostupnim informacijama i nerealističnim očekivanjima da budu eksperti u širokom dijapazonu predmetnih oblasti kao što su flora i fauna, medicina i historija. Policijske procedure koje se odnose na krađu i krijumčarenje kulturnog naslijeđa također zaslužuju pažnju, jer važeće zakonodavstvo može biti relevatno samo u određenim vremenskim periodima, uz izuzetke za određene predmete, i zasnivati se na implicitnoj ideologiji – “sve je zakonito, sve dok nije nezakonito”- što otežava vođenje istraga i dokazivanje krivičnih djela.

Stavljanje krijumčarenja kulturnih dobara na dnevni red

Preduzimaju se koraci da se unaprijedi šturo izvještavanje i neadekvanto kažnjavanje od strane institucija, kao što je Fondacija za kulturu Savezne Republike Njemačke. Ova Fondacija podržava istraživački program za otkrivanje i dokumentiranje krijumčarskih puteva, digitalno pohranjivanje i mobilni pristup bazi podataka o kulturnom naslijeđu, te najbolje prakse za usmjeravanje državnih organa i drugih grupa aktera. Ova i druge inicijative slijede dogovoreni pravac djelovanja, uspostavljanjem kontakta između lokalne policije i eksperata radi utvrđivanja međunarodnih veza i standarda i isticanjem krijumčarenja kulturnog naslijeđa kao političkog prioriteta.

Za više detalja o ovom projektu, pogledati web stranicu: https://cscwb.info/bs/#okvir-projekta.